Mutacije su uobičajen fenomen u genetici organizama – neke im donose evolucijske prednosti, neke djeluju negativno na organizme, a neke mutacije nemaju nikakvog učinka, stoga ne iznenađuje činjenica da stručnjaci istražuju upravo SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19 bolest te na koji način može mutirati.
Nakon analize više od 15 hiljada genoma SARS-CoV-2, otkriveno je više od 6 hiljada mutacija, međutim neke od njih nisu se dogodile nasumično. Stručnjaci vjeruju kako je mutacije u genomu virusa uzrokovao ljudski protein APOBEC što ne iznenađuje jer je protein APOBEC poznat po tome da utječe na genetski kod virusa koji zaraze ljudske stanice.
Više o tom otkriću objavljeno je u časopisu Molecular Biology and Evolution. “Pregledao sam mutacijske kombinacije za mnoge organizme i sve pokazuju određene sklonosti, međutim nikada nisam vidio snažnu i čudnu reakciju poput ove”, izjavio je u saopštenju Laurence Hurst, profesor evolucijske genetike na Odjelu za biologiju i biokemiju na svučilištu Bath i ravnatelj Centra za evoluciju Milner, prenosi BBC.
Kako dolazi do mutacija?
Genetski kod većine virusa temeljen je isključivo na RNA, odnosno ribonukleinskoj kiselini, a ne na DNA. RNA se sastoji od 4 nukleobaze, gvanina (G), adenina (A), citozina (C) i uracila (U), a mutacije nastaju kad neka od tih nukleobaza promijeni svoje mjesto te na taj način dođe do mijenjanja strukture organizma.
Naučnici su otkrili kako je uracil skloniji mutacijama, posebno na mjestima gdje se te neukleobaze nalaze jedna pored druge.
Naučnici tvrde da je mogući krivac za to upravo protein APOBEC koji povećava količinu uracila u genetskom kodu virusa što proizvodi verzije koje ne prežive, a koje se ne vide u uzorku.
U suštini, daljnja istraživanja o verzijama virusa koje prežive mogu se iskoristiti za kreiranje cjepiva, odnosno lijeka za koronavirus, prenose “Vijesti“.
