Prvi slučaj reinfekcije u Americi zabilježen je kod 25-godišnjeg mladića iz Nevade koji se u aprilu zarazio novim sojem koronavirusa, oporavio, a onda u junu ponovo bio pozitivan na koronu.
Slučaj mladića koji je opisan u “The Lancet” zabrinuo je stručnjake jer muškarac ne pripada rizičnim grupama, a pored toga je druga infekcija bila znatno ozbiljnija. Muškarac je zbog problema sa disanjem morao da bude hospitalizovan.
Reinfekcija je dijagnostikovana i u Holandiji kod 89-godišnje žene koja se borila sa rijetkim oblikom raka i nažalost, preminula. A prvi slučaj ponovne zaraze na svijetu registrovan je u avgustu u Hong Kongu kada je kovid drugi put zabilježen kod jednog muškarca (33).
Ono što brine naučnike pored same činjenice da je moguće dva puta oboljeti od korone jeste i teža slika druge infekcije.
Međutim, stručnjaci napominju da nema razloga za paniku.
Mjere protiv kovida djeluju i protiv reinfekcije
Naučnici su prvo smatrali da će 90 posto oboljelih od korone (kod kojih su se javili simptomi) steći imunitet na kovid-19.
Međutim, iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti saopštili su ovog ljeta da se ne zna kako se razvija imunitet na ovu bolest i koliko dugo može da traje.
Zbog toga je izuzetno važno da se slojevito pristupa mjerama prevencije i nakon što se preleži korona, piše “Hafington post”.
“Dok se ne pronađe vakcina koja je dokazano sigurna i efikasna, mjere javnog zdravlja moraju da ostanu na snazi“, rekao je Alvin Tran, docent na Odjeljenju za zdravstvenu upravu i politiku na Univerzitetu “New Haven” u Konektikatu, pa dodao: “To znači da moramo da nastavimo da pravilno nosimo maske u javnim okruženjima, vježbamo fizičko distanciranje i često peremo ruke.”
Reinfekcija je zasada rijetka
Stručnjacima nije lako da utvrde koliko ima slučajeva reinfekcije. Iako je testiranje u Americi poboljšano posljednjih nekoliko mjeseci, i dalje se ne zna u potpunosti koliko ima slulčajeva ne samo ponovne već i prve zaraze.
Ipak, može se reći da je reinfekcija zasada rijetka. Primjera radi, u SAD je zabilježen jedan njen slučaj u odnosu na sedam miliona potvrđenih i vjerovatnih slučajeva korone.
Kako je rekla infektolog Sandar Keš iz “Westmed Medical Group”, reinfekcija nije signal za uzbunu, ali će zahtjevati veću pažnju u budućnosti.
Genom virusa različit u prvoj i drugoj infekciji
Sekvenciranje genoma virusa u prvoj infekciji i reinfekciji pokazalo je da se radi o genetski različitim virusima, odnosno sojevima jednog virusa, kako je rekla Sandra Keš.
Doktorica je napomenula da to nije rijedak slučaj među virusima. Na primjer, 160 vrsta rinovirusa uzrokuje prehladu, a virus gripa se mijenja iz sezone u sezonu zbog čega se mijenja (prilagođava) i vakcina protiv obje respiratorne bolesti.
Stručnjaci u ovom trenutku ne znaju zašto neki ljudi dva puta obole od korone niti kako su sa time povezane mutacije virusa.
Ne zna se ni da li osobe koje su jednom preležale koronu, imale antitijela na ovu bolest, odnosno da li ih je bilo dovoljno u njihovom organizmu, objasnila je Margaret Mekort, specijalistica za zarazne bolesti iz “Montefiore” u Njujorku.
Ostaje da se istraži kako mutacije virusa utiču na reinfekciju i da li se prilikom nove bolesti stvaraju drugačija antitijela nego prvi put.
Kako je dodala Margaret Mekort, to ne utiče na istraživanje o vakcini koja treba da bude djelotvorna na sve sojeve korona virusa, prenosi “Žena“.
