Situaciju u zemlji analizirali su svjetski ali i domaći naučnici, a sada je Viši Institut za zdravlje u ovoj državi analizirao trenutno stanje i evo šta je zaključio.
Prema njihovoj analizi, slučajevi kovida-19 su manje teški i manje je preminulih nego na početku epidemije.
Za razliku od prvih sedmica epidemije kada je broj teških slučajeva bio izuzetno veliki, a testovi se radili nakon smrti, danas se bilježi povećanje broja oboljelih, ali bez simptoma ili sa ponekim simptomom, kao i drastično smanjenje broja teških slučajeva i smrtnih ishoda, piše “RTS“.
Procenat Italijana koji su pozitivni na virus, ali koji nemaju simptome je 58, sa malim brojem simptoma je njih 14 posto, sa blagim 19,9, dok teške oblike bolesti ima 6,6 posto, a kritične 0,7 posto, navodi se u analizi u kojoj se ističe da je zabilježen i veliki broj testiranja.
Godine, pol, simptomi i korona
Istraživanje je selekcionisalo oboljele i preminule po raznim kriterijumima.
Prosjek godina polovine preminulih je oko 80, od toga 42,7 procenata bile su žene. Pacijenti koji su pobijedili virus imaju u prosjeku oko 52 godine. Srednja dob žena koje su preminule od virusa je 85 godina, dok je kod muškaraca 79.
“Od sredine avgusta, kriva zaraze se penje, prvo sporo, a sada već brže i zaraza se proširila na čitavu zemlju, pa je srednja dob zaraženih koja je u avgustu bila oko 30 godina sada je 40. Zato mladi treba da obrate pažnju na zarazu, jer treba da zaštite starije građane”, rekao je predsjednik Višeg instituta zdravlja u Italiji Silvio Bruzafero koji je dodao da raste broj pacijenata bez simptoma ili sa blagim simptomima, ali da je virus ojačao.
Kada su u pitanju simptomi, kod 91,1 posto slučajeva zabilježeni su temperatura, kašalj, gubitak daha, a dijagnoza upale pluća i plućne insuficijencije bila je kompatibilna sa kovidom-19, navodi Javni servis. U 8,9 posto slučajeva u pitanju su bile druge bolesti poput tumora srčana oboljenja, gastrointestinalnih problema drugih patologija.
Najčešći simptomi osoba koje su izgubile bitku sa koronom, u momentu dolaska u bolnicu, bili su kašalj, temperatura i nedostatak vazduha, a rijeđe dijareja. Ovakve simptome nije imalo 7,5 posto pacijenata primljenih u bolnicu.
Što se tiče komplikacija kovida, najteža je bila tespiratorna insuficijencija (86,5 posto), pa akutno oštećenje bubrega (23,3 posto), superinfekcija (18,9 procenata) i na kraju oštećenje srčanog mišića (10,7 posto).
Važno je reći da su podaci Instituta za zdravlje u Italiji objavljeni 22. oktobra i da su njime obuhvaćeni pacijenti od početka epidemije do sredine oktobra.
Kako se liječila korona
Analiza italijanskih stručnjaka bavila se i liječenjem kovida pa se u njoj navodi da su se najviše koristili antibiotici u momentu primanja u bolnicu (86,5 procenata), da je manje korišćena antiviralna terapija (57,6 posto) kao i terapija steroidima (45,2 posto). U 26,5 procenata korišćene su sve tri terapije. Lijek tocilizumab primilo je 4,6 posto pacijenata.
Od prvih simptoma do smrti prolazilo je 12 dana, od simptoma do dolaska u bolnicu pet dana, a od dolaska u bolnicu do smrti sedam dana.
Vrijeme od trenutka dolaska u bolnicu do smrti je šest dana duže kod pacijenata koji su bili na odjeljenju intenzivne njege u odnosu na one kojima ovaj vid liječenja nije bio potreban – 12 dana u odnosu na šest.
Utvrđena je i sljedeća statistika: od početka epidemije do danas procenat preminulih od kovida mlađih od 50 godina je 1,1. Većina preminulih imala je jednu ili više hroničnih bolesti, najčešće tri ili više. Nikakve prethodne bolesti nije imalo 3,5 posto pacijenata, 13,3 je imalo jednu, njih 19,6 dvije, a 63,6 posto više od tri patološka stanja, prenosi “Žena“.
