Prema istraživanju nemačkog “Der Spiegel”, više od 62 posto Nemaca smatra zatvaranjem nužnim. Ali istovremeno se mnogi ne slažu sa konkretnim mjerama. Sve je povezano i sa kontradiktornim izjavama i informacijama o mjestima zaraze u posljednjih nekoliko sedmice, piše Deutsche Welle.
Gdje se ljudi zaražavaju u Njemačkoj?
Do većine aktuelnih infekcija u Nemačkoj došlo je na privatnim druženjima. Prema navodima Instituta Robert Koch (RKI) (od 27. oktobra), privatne žurke su najčešća mjesta zaraze. Takođe, veliko i trenutno rastuće područje infekcija čine starački domovi, a zatim radna mjesta. Stopa zaraze mnogo je manja na mjestima koja su u vezi sa slobodnim vremenom, a upravo su ona sada jako pogođeno zatvaranjem.
Broj infekcija u zdravstvenim ustanovama relativno je mali, ali i taj broj u posljednje vrijeme znatno raste. Slično je sa školama, vrtićima ili izbjegličkim domovima. Restorani, hoteli i pansioni imaju vrlo mali udio u zarazama u Njemačkoj, a novim su mjerama najteže pogođeni.
Rizik od zaraze u javnom prevozu još manji. Ali, to bi moglo biti i zbog naglog pada broja putnika u autobusima i vozovima. Veliki dio zaraza se događa na mjestima koja RKI ne definiše detaljnije i sažima pod rubriku “ostalo”.
Da li su mjesta zaraze ista kao u prvom talasu korone?
Ne, postoje značajne razlike: u jeku prvog talasa pandemije kovida-19 u Njemačkoj starački domovi i domovi za njegu nemoćnih bili su veći izvor zaraze od domaćinstava. I medicinski sektor – posebno bolnice – kao i izbjeglički domovi su bila mnogo češća mesta zaraze nego što je to sada slučaj.
Škole i vrtići u proljeće nisu imali ulogu u pandemiji. To je i logično, budući da su, za razliku od sadašnjeg lakšeg zatvaranja, tada bili potpuno zatvoreni. Radna mjesta u proljeće nisu bilježila neke velike skokove, a sada su odgovorna za znatno više slučajeva.
Način zaraze u Njemačkoj se promjienio upoređujući sa prvim talasom pandemije. To se delimično može objasniti mjerama koje su preduzete, ali svi faktori koji su na to uticali moći će da se identifikuju tek kad bude dostupno više podataka o trenutnom porastu broja infekcija u Njemačkoj.
Škole i vrtići ostaju otvoreni
Vlade Njemačke i Francuske odlučile su da škole i vrtići ostanu otvoreni, uprkos ograničenjima u javnom životu. To se, između ostalog, opravdava posebnom važnošću obrazovanja za društvo.
Ako se pogledaju samo čiste brojke, čini se da je odluka razumna. Čak i ako škole i vrtići igraju određenu ulogu u procesu zaraze, njihova uloga je mala. Prema podacima RKI-a, u samo nekoliko slučajeva su zabeležena izbijanja epidemije u obrazovnim ustanovama.
Slično je i u drugim zemljama: u Irskoj su škole odgovorne za izbijanje korona virusa u nešto manje od 7 posto slučajeva, a u Španiji je to 6 posto. Mlađi ljudi manje su pogođeni virusom nego stariji ljudi: udio ljudi do 18 godina među zaraženima u Evropi u avgustu bio je manji od pet posto.
Koliko su ovi podaci mjerodavni?
Nažalost, podaci RKI-a u ovom su trenutku prilično nepotpuni. Statistika berlinskog instituta bilježi samo dokumentovane slučajeve sa dvije ili više međusobno povezanih infekcija. I RKI priznaje: “Samo četvrtina od ukupno prijavljenih slučajeva kovida-19 spada u ovu kategoriju.”
Na pitanje DW-a o preostalih 75 posto infekcija u Njemačkoj, RKI priznaje: “Zapravo nemamo više podataka.” Ni Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nije na zahtjev DW-a bio u stanju da pruži bilo kakve podatke o mjestima zaraze.
To znači da tri četvrtine infekcija u Njemačkoj nisu dokumentovane.
Sa druge strane, nepostojanje pouzdanih i potpunih informacija otežava precizan odgovor na pandemiju – i to ne samo u Njemačkoj.
Podaci iz drugih zemalja pokazuju slične trendove kakve je do sada zabilježio i Robert Koch Institut. Studije u Južnoj Koreji takođe vide domaćinstva kao središte procesa zaraze, gdje je “šest puta veća vjerovatnoća da osoba bude zaražena SARS-om CoV-2 nego drugim bliskim kontaktima”. A jedna kineska studija udeo privatnih viđanja u širenju infekcije procenjuje na 69 posto.
