Promejne na većem broju gena, koje su obično smještene na različitim hromozomima, povećavaju rizik za obolevanje od te bolesti, objašnjava Snežana Pajović, direktorka Instituta.
Gostujući u Jutarnjem programu, Pajovićeva objašnjava da promjene koje nastaju na genima, iz različitih razloga, povećavaju rizik za nastajanje oboljenja kovid-19. To su multifaktorska oboljenja, gdje spadaju i kardiovaskularna oboljenja, dijabetes, neurodegenerativna oboljenja.
Preko 100 oboljenja, dodaje, koje su učestale u populaciji su upravo multifaktorska oboljenja.
“Vjerovatnoća obolijevanja od kovida-19 zavisi od tri faktora. Od naše genetske predispozicije, okolnosti pod kojima živimo i od načina na koji živimo“, ističe drektorka Instituta “Vinča”.
Prema njenim riječima, okolnosti podrazumjevaju faktore sredine, i sredina i te kako utiče da li će se ispoljiti takozvani loši geni koje svako od nas ima u okviru genoma.
Spoljašnji faktori sredine takođe mogu da utiču na ispoljavanje loših gena ili na njihovo suprimiranje.
Treći faktor je način života, a to znači kako se hranimo, koje bioaktivne komponente ta hrana sadrži, prije svega antioksidanse, koliko dugo spavamo, kakva je naša fizička aktivnost.
Najnovija istraživanja pokazuju da se upotreba 500 miligrama vitamina Ce, 1.000 do 4.000 IJ vitamina De pokazala kao izuzetna preventiva.
“Kvalitet života je taj koji može da utiče da li povećavamo ili smanjujemo sopstveni rizik za obolijevanje od kovida-19”, poručuje Pajovićeva, prenosi “Alo!“.
