Vakcina koju su u saradnji razvije kompanije Fajzer i Biontek dosad je dobila odobrenje za upotrebu u tri države – Velikoj Britaniji, Bahreinu i Kanadi. Imunizacija je u Velikoj Britaniji počela u utorak, ali nakon što su dvije medicinske radnice sa istorijom teških alergija, imale jaku rekaciju na vakcinu, britanska regulatorna agencija upozorila da zasad cjepivo ne bi smjele da primaju osobe koje imaju istoriju jakih alergijskih reakcija.
Kristen Čoj, medicinska sestra koja je u septembru učestvovala u velikom kliničkom ispitivanju Fajzerove vakcine, opisala je nuspojave koje su se pojavile nakon što je primila drugu dozu.
Nekoliko sati nakon što je primila drugu dozu vakcine, osjetila je mučninu i vrtoglavicu, a javio se osjećaj sličan prehladi.
Osim kratkotrajnog boja u ruci na mjestu primanja vakcine, simptom koji se često javlja kod imunizacije i na koji je ukazala virusološkinja dr Ana Gligić, kad je Kristen primila prvu dozu mjesec dana ranije nije primijetila nikakve nuspojave. S obzirom na to da je i sama medicinski radnik, bila je svjesna da nuspojave koje se jave nakon druge doze vakcine u najvećem broju slučajeva znače da se aktivirao imunološki sistem, odnosno da vakcina postiže efekat zbog kojeg je i razvijena.
Međutim, tokom noći dobila je temperaturu koja je ujutru “skočila” čak na 39.3 stepeni, što je uplašilo.
“Mjesecima smo svi mjerili temperaturu kao simptom kovida, pa sam se u početku zabrinula. Ali, kada sam malo bolje razmislila, sjetila sam se da je to česta pojava kod vakcinacije”, rekla je Čoj koja je ipak ovaj simptom provjerila sa medicinskim osobljem koje je vodilo istraživanje, a dobila je potvrdu da su reakcije nakon druge doze prilično česte.
Popila je lijek za snižavanje temprature i sve nuspojave koje je primijetila nestale su do sljedećeg jutra.
Iako je bila među rijetkima koji su imali izražene reakcije na vakcinu, Kristen kaže da je vrijedilo zbog šanse stvaranja imuniteta na korona virus.
“Apsolutno mislim da bi se svi trebalo da se vakcinišu. Ono što sam ja iskusila, iako nije bilo prijatno, prošlo je brzo. Nije se radilo o hitnoj situaciji, nestalo je u jednom danu. Da moram da se vratim i ponovo učestvujem u ispitivanju, uradila bih to bez razmišljanja”, rekla je i dodala da je postojao trenutak kada se zapitala da li se zarazila koronom.
Kako djeluje vakcina?
Vakcine protiv korona virusa sadrže sićušne dijelove genetskog materijala, a ne sam virus. Ukratko, u ljude se ubacuje dovoljno genetske informacije da nauči imunološki sistem kako da odgovori na virus, ali ne dovoljno da se zaraze virusom.
“Naša tijela moraju da aktiviraju imunološki sistem kako bi naučila da se bore sa virusom, to je cijela poenta vakcinacije. Dio te aktivacije znači da je moguće da se pojave nuspojave kao što su temperatura, prehlada, mučnina – sve ono što sam ja iskusila”, objasnila je Čoj.
U kliničkom ispitivanju Fajzerove vakcine većina ispitanika koji su je primili primetili su neke vrste nuspojava. Najčešće su bile bol na mjestu primanja (84%), umor (63%) i glavobolja (55%). Temperatura je bila nešto rjeđa, a pojava više nuspojava odjednom, kakve je iskusila Čoj, bila je vrlo rijetka.
Sve o Fajzerovoj vakcini, kako djeluje, koje su nuspojave, a koliko dugo traje zaštita, juče je na svom Facebook profilu objavila srpska naučnica Isidora Stanković koja živu u Njujorku. Ona je podijelila informacije koje se zasnivaju na studiji Američke uprave za hranu i lekove (FDA), a koje pomažu da bolje razumemo kako ova vakcina funkcioniše, koje su koristi od nje, a koje su moguće nuspojave.
Kako naši i svjetski stručnjaci ističu, nikada do sada nijedna vakcina nije razvijena ovom brzinom, a razlog za ovoliku hitnost leži u ubrzanom širenju zaraze i orgromnom broju umrlih i obolelih širom plante usled infekcije novim korona virusom. Pandemija virusa SARS-CoV-2 traje “svega” godinu dana, a za otkrivanje dugotrajnijih neželjenih efekata potrebno je da prođe vrijeme, budući da su oni vidljivi tek nakon vakcinisanja velikog broja ljudi i nakon dužeg perioda posmatranja, prenosi “Mondo“.
