Vidjeti svijet očima ptice selice bilo bi prilično sablasno iskustvo. Nešto u vezi sa njihovim vizuelnim sistemom omogućava im da „vide“ magnetno polje naše planete, što je posljedica kvantne fizike i biohemije i pomaže im u kretanju na velikim daljinama. Međutim, najnovije istraživanje je dokazalo da magnetno polje suptilno detektuju i ljudske ćelije.
Naučnici sa Univerziteta u Tokiju primijetili su ključnu reakciju ptica i mnogih drugih bića – detekciju polova planete.
Važno je da je ovo dokaz da kvantna fizika direktno utiče na biohemijsku reakciju u ćeliji – što već dugo pretpostavljamo, ali ranije nismo vidjeli na djelu, napominju naučnici.
Koristeći prilagođeni mikroskop osjetljiv na slabe bljeske svjetlosti, tim je istraživao kako kultura ljudskih ćelija koja sadrži materijal osjetljiv na svjetlost reaguje na promjene u magnetnom polju.
Promjena koju su istraživači uočili u laboratoriji poklapa se sa tezom da je čudan kvantni efekat odgovoran za reakciju na svjetlost.
– Nismo ništa modifikovali ili dodali ovim ćelijama- , kaže biofizičar Džonatan Vudvard. „Smatramo da imamo izuzetno jake dokaze za čisto kvantno mehanički proces koji utiče na hemijsku aktivnost na ćelijskom nivou.“
Kako su ćelije, naročito ljudske, sposobne da reaguju na magnetna polja?
Iako postoji nekoliko hipoteza, mnogi istraživači smatraju da je ta sposobnost rezultat jedinstvene kvantne reakcije koja uključuje fotoreceptore zvane kriptohromi.
Kriptohromi se nalaze u ćelijama mnogih vrsta i uključeni su u regulaciju cirkadijalnih ritmova. Kod ptica selica, pasa i nekih drugih vrsta, oni su povezani sa misterioznom sposobnošću da osjete magnetna polja, piše Sajens alert.
U stvari, iako većina nas ne može da vidi magnetna polja, ćelije definitivno sadrže kriptohrome. Postoje dokazi da su ljudi su još uvijek sposobni da otkriju Zemljin magnetizam, iako nisu svjesni te mogućnosti.
Da bi vidjeli reakciju kriptohroma na djelu, istraživači su u plavu svjetlost uronili kulturu ljudskih ćelija koje sadrže kriptohrome, uzrokujući slabe fluorescencije. Dok su svjetlili, tim je neprestano pomjerao magnetna polja različitih frekvencija preko ćelija.
Otkrili su da se svaki put kada magnetna polja prelaze preko ćelija, one povećaju svjetlost oko 3,5 posto – dovoljno da se vidi direktna reakcija.
Kako magnetno polje može uticati na svjetlosne receptore?
Sve se svodi na nešto što se naziva spin – urođeno svojstvo elektrona.
Već znamo da magnetna polja značajno utiču na spin. Rasporedite elektrone na pravi način oko atoma i sakupite ih na jednom mjestu, i ta masa materijala može početi da se kreće koristeći slabo magnetno polje poput onog koje okružuje našu planetu.
Ovo je u redu ako želite da napravite iglu za navigacioni kompas. Ali bez očiglednih znakova magnetno osjetljivih dijelova u mozgovima ptica, fizičari ne bi mogli da dođu do ovog saznanja.
Istraživač Instituta „Maks Plank“ po imenu Klaus Čulten razvio je teoriju o tome kako magnetna polja mogu uticati na hemijske reakcije kod ljudi.
Zanimljiv rezultat istraživanja je da i slaba magnetna polja mogu indirektno uticati na biološke procese. Iako su dokazi magnetizma koji utiču na ljudsko zdravlje slabi, slični eksperimenti imaju već utabanu stazu.
– Značajna stvar kod ovog istraživanja je to što možemo vidjeti da odnos između spinova dva pojedinačna elektrona može imati presudan efekat na biologiju – kaže Vudvard
Naravno da ptice nisu jedine životinje koja se orijentišu prema magnetosferi. Vrste riba, crva, insekata, pa čak i nekih sisara imaju sposobnost za to. Čak i male promjene Zemljinog magnetnog polja mogu da utiču na ljude.
Evolucija ove sposobnosti prouzrokovala je niz različitih radnji zasnovanih na različitoj fizici.
Imati dokaze da bar jedan od njih povezuje neobičnost kvantnog svijeta sa ponašanjem živog bića dovoljno je da nas natjera da se zapitamo koji drugi komadići biologije nastaju iz neistraženih dubina fundamentalne fizike, prenosi “Sputnjik“.
