Džejšri K. Ajer, direktorka holandske fondacije “Access to Medicine Foundation”, neprofitne organizacije koju finansiraju Velika Britanija, holandska vlada i drugi, istakla je izbijanje virusa Nipa u Kini sa stopom smrtnosti do 75 posto kao potencijalno sljedeći veliki rizik od pandemije.
“Nipa virus je još jedna zarazna bolest koja izaziva veliku zabrinutost. Mogao bi da se raspline svakog trenutka. Sljedeća pandemija mogla bi da bude infekcija otporna na lijekove”, rekla je ona.
Nipa može da izazove ozbiljne respiratorne probleme i encefalitis, upalno stanje mozga, a ima stopu smrtnosti od 40 do 75 posto, zavisno od mjesta izbijanje epidemije. Voćni slijepi miševi, poznati i kao leteće lisice, njegov su prirodni domaćin. Epidemija u Bangladešu u Indiji najvjerovatnije je povezana sa ispijanjem soka od kore drveta hurme.
To je samo jedna od 10 zaraznih bolesti od ukupno 16 koje je Svjetska zdravstvena organizacija identifikovala kao najveći rizik za javno zdravlje, za koje u farmaceutskim kompanijama postoji nula projekata, tvrdi se u izvještaju fondacije.
Između ostalog, pod ove bolesti ubrajaju se i RFV virus, uobičajen u supsaharskoj Africi (južno od Sahare), zajedno sa Mersom i Sarsom – respiratornim bolestima koje su uzrokovane korona virusima i imaju daleko veće stope smrtnosti od kovida-19, ali se teže šire, piše “Gardijan”.
Od 16 patogena koje je SZO identifikovala kao najveći rizik samo šest se trenutno istražuje
U međuvremenu u razvoju su četiri sredstva za suzbijanje virusa čikungunja koji se prenosi komarcima i koji se posljednjih godina brzo raširio Amerikom, Afirkom i Indijom: vakcina, lijek, dijagnostički alat i insekticidni sprej koji deluje i na virus Zika i denga virus.
Izvještaj kaže da, uprkos godinama upozoravanja da će novi korona virusi vjerovatno prouzrokovati globalnu zdravstvenu opasnost, farmaceutska industrija, ali i društvo u cjelini, nisu bili pripremljeni za pandemiju kovida-19.
Prije izbijanja kovida-19 nije bilo projekata o bolestima koje izazivaju korona virusi, ali kada se sve pretvorilo u globalnu pandemiju, industrija je za nekoliko mjeseci uspjela da razvije nekoliko vakcina. Ukupno je odobreno ili je u razvoju čak 63 vakcina i lijekova protiv kovida-19.
Da li ćemo svjedočiti pandemiji antimikrobne rezistencije?
Antimikrobna rezistencija (AMR) – pojava superbakterija otpornih na lijekove, dijelom zbog nedostatka antibiotika u zemljama sa niskim prihodima – takođe predstavlja ozbiljan rizik.
“Što se tiče AMR, imamo antibiotike koji i dalje djeluju, ali vrijeme da razvijemo zamjene ističe. Tuberkuloza, za koju smo nekada vjerovali da bi mogla da se iskorijeni, postaje raširena u nekim zajednicama zbog sojeva otpornih na više lijekova”, istakla je Ajer.
Ona je upozorila da je “AMR pandemija”, pri kojoj su patogeni otporni na lijekove, nije nezamisliva – ona je neizbježna ukoliko se farmaceutska industrija ozbiljno ne obaveže na zadatak razvijanja zamenskih antibiotika, piše “Žena“.
Izveštaj fondacije obuhvatio je 20 glavnih kompanija za lijekove i dostupnost njihovih lijekova za 82 bolesti u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Kompanije ulažu napore u razvoj novih lijekova, ali i dalje su fokusirane na puno postojećih bolesti – HIV, tuberkolozu, malariju, karcinome i kovid-19.
Trenutno, veliki broj lijekova uopšte ne stiže u zemlje s niskim i srednjim prihodima, čak ni godinama nakon lansiranja. Od 154 analizirana proizvoda otprilike 64 nije obuhvaćena bilo kojom vrstom strategije – nema pravične cijene, davanja licence ili donacija ni u jednoj od 106 ispitanih zemalja.
Ajer je najavila da će u februaru pokrenuti virtuelni obilazak u kome će upozoriti investitore u farmaceutske kompanije da izvrše pritisak na njih kako bi se to promijenilo.
Ema Valmslej, dirketorka britanske farmaceutske kompanije GSK, jedne od najvećih kada je riječ o prihodovanju, rekla je da su “posvećeni poboljšanju istraživanja, pristupu i razvoju novih lijekova i vakcina za globalne zdravstvene bolesti, sa akcentom na HIV, tuberkolozu i malariju, buduće pandemije i antimikrobnu rezistenciju”.
