Zašto moramo nositi maske i nakon primljene vakcine, koje vrste nus pojava su moguće da se dese, te koliko dugo steknuti imunitet može da traje neka su od pitanja na koja odgovara specijalista interne medicine dr Vedka Begović u novom specijal izdanju “60 sekundi o koroni” koji je realizovala u saradnji sa urednicima serijala dr. sc. Ljiljanom Đukanović, mr. Mirzom Softić i mr. Vedranom Halepović.
Dr. Vedka Begović je završila Medicinski Fakultet Univerziteta u Sarajevu, a specijalizirala je internu medicinu u SAD-u. Trenutno radi kao specijalist interne medicine na Scripps klinici u Kaliforniji. Član je odbora za vakcine Scripps klinike i direktor specijalističkog staža ambulatorne medicine Scripps Green bolnice.
Kada postajemo imuni nakon primanja vakcine?
Govorit ćemo o Pfizer i Moderna vakcinama, koje su trenutno odobrene u Evropi i SAD-u. Ove vakcine mogu primiti osobe starije od 16 godina kod Pfizer vakcine ili 18 kod Moderna vakcine i primaju se u dvije doze, sa tri sedmice razmaka u slučaju Pfizer vakcine i četiri sedmice u slučaju Moderna vakcine. Studije su pokazale da su obje vakcine izuzetno efikasne i sigurne, te da se puna zaštita od teškog oblika COVID-a 19 stiče sedam dana nakon druge doze. Bitno je napomenuti i to da se efikasnost i sigurnost ovih vakcina još uvijek ispituje kod trudnica, djece i imunokompromitovanih osoba.
Koliko dugo traje imunitet?
Trenutno nije poznato koliko dugo tačno traje zaštita. Osobe vakcinisane tokom kliničkih ispitivanja nastavit će se pratiti još dvije godine kako bi se prikupilo više informacija o trajanju zaštite. Ono što zasigurno znamo je da zaštita traje onoliko koliko su trajali i klinički studiji, što je najmanje dva mjeseca.
Koje su moguće nus pojave nakon primanja vakcine?
Većina nus pojava su blage i kratkotrajne prirode, a nemaju ih svi. Mogu se desiti lokalne reakcije, koje uključuju bol na mjestu uboda i osjetljivost u ruci. Ovo može trajati dan – dva nakon vakcinacije. Sistematske nus pojave su moguće, ali su rijetke. One uključuju osjećaj umora, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, blagu groznicu, i blago povećanu temperaturu. Ovi simptomi obično traju nekoliko dana.
Ozbiljne alergijske reakcije, takozvane anafilaktičke reakcije, opažene su kod osoba koje imaju historiju alergijskih reakcija. Bitno je razumjeti da su ove reakcije izuzetno rijetke. Na svakih 100.000 osoba koje prime Pfizer vakcinu samo jedna će razviti ovakvu alergijsku reakciju. Naravno, uvedeni su protokoli koji osiguravaju da se vakcine daju pod strogim liječničkim nadzorom, uz dostupnost odgovarajuće medicinske intervencije u slučaju pojave alergijske reakcije.
Neki se također pitaju da li je moguće da se pojave neke nove vrste nus pojava u narednim mjesecima ili godina. Veoma su male šanse da se to desi. Ako pogledamo cijelu historiju vakcina, kod 90% vakcina koje su ikad odobrene, sve moguće nus pojave su se pojavile najkasnije 45 dana nakon završetka kliničkog testiranja. Bitno je razumjeti da su vakcine odobrene na osnovu rezultata kliničkih studija koji jasno pokazuju da je korist vakcina neuporedivo veća nego moguće nus pojave.
Da li ćemo morati nositi masku i držati distancu i nakon što razvijemo imunitet?
Moraćemo se pridržavati mjera predostrožnosti i nakon što primimo vakcinu. Razlog ovome je što još uvijek ne znamo da li osoba koja je primila vakcinu, bez obzira na to što je imuna i nema simptome, može ipak da prenosi virus i da inficira druge, nevakcinisane osobe. Mjere predostrožnosti poput nošenja maski i fizičke distance biće neophodne sve dok većina ljudi ne bude vakcinisana i dok ne budemo znali koliko nas vakcina štiti na duže staze.
Šta ne zaboraviti?
Do sada odobrene vakcine su izuzetno efikasne i sigurne. Štite nas od svih oblika COVID-a 19 više od 90%, a od najtežeg oblika 100%. Međutim, moramo razumjeti da vakcine funkcionišu samo ako se koriste. One neće imati koristi niti ćemo se moći vratiti u normalan život, ako se većina stanovništva ne vakciniše. Mora se vakcinisati 70 do 90 procenata stanovništva da bi se stekao kolektivni imunitet na COVID-19.
Video možete pogledati na YouTube kanalu „60 sekundi o koroni“:
Podsjećamo, Bosanskohercegovačko-američka akademija umjetnosti i nauke (BHAAAS) nastavila je sa projektom “60 sekundi o koroni”. Nakon dva veoma uspješna bloka specijaliziranih videa u kojima su stručnjaci iz različitih oblasti obrađivali teme vezano za pandemiju COVID-a 19, BHAAAS je pripremio novi blok od 20 videa na kojem je angažiran veliki broj naučnika, epidemiologa, doktora, i psihologa.
Serijal možete pratiti na YouTube kanalu „60 sekundi o koroni“, kao i na FB stranici @BHAAAS, te Instagramu bhaaas_usa_bih.
Serijal podržava Vlada Švicarske. Sadržaj publikacije, kao i nalazi prikazani u njoj, ne odražavaju nužno stavove Vlade Švicarske.
