Neke čak i pet mjeseci. Jedan takav slučaj još su koncem prošle godine znanstvenici s Harvard Medical Schoola objavili u uglednom The New England Journal of Medicine, no tek sa otkrićem britanske mutacije koronavirusa, njihovo otkriće je dobilo na važnosti.
Naime, kad su znanstvenici proučavali sojeve britanskog i južnoafričkog koronavirusa, pokazalo se kako su one izgledale nevjerojatno slično mutacijama pronađenima u virusu pacijenta iz Bostona. Obje inačice imale su oko 20 mutacija, a podijelili su nekoliko ključnih, uključujući mutaciju (N501Y) za koju je poznato da pomaže virusu da se čvršće veže za ljudske stanice i drugu mutaciju (E484K) koja pomaže virusu da izbjegne antitijela.
Otkako su dr. Jonathan Li s Harvard Medical Schoola i njegove kolege objavili svoja otkrića, nekoliko drugih timova izvijestio je o sličnim slučajevima u kojima je virus brzo mutirao u imunološki oslabljenoj osobi.
U Boston se radilo o 45-godišnjaku koji je prošlo proljeće došao u bolnicu zaražen koronavirusom. Liječnici su ga liječili steroidima i otpustili iz bolnice pet dana kasnije. Ipak njegova infekcija nikada nije nestala. Primljen je u bolnicu nekoliko puta tijekom tih pet mjeseci zbog infekcije COVID-19 i teške upale pluća. Treba naglasiti, kako čovjek nije bolovao od takozvanog dugog COVID-a kao pacijenti koji više nisu pozitivni, ali i dalje osjećaju razne tegobe, nego je doslovno pet mjeseci bio pozitivan i zarazan za druge.
U njegovom se organizmu živi virus razvijao tj. mutirao pet mjeseci. Pacijent je uz COVID bolovao i od teške autoimune bolesti zbog koje je trebao uzimati lijekove za suzbijanje imunološkog sustava tako da se njegovo tijelo nije moglo boriti protiv korone jednako dobro kao ono zdrave osoba. Muškarac bi neko vrijeme bio bolje, a onda bi virus krenuo u protunapad i opet bi se razbolio. Liječnici su svakih nekoliko tjedana uzimali briseve iz njegova tijela i sekvencirali genom virusa.
Dr. Li nije mogao vjerovati šta su otkrili.
“Bio sam šokiran. Kad sam vidio sekvence, znao sam da imamo posla s nečim potencijalno vrlo važnim – izjavio je liječnik. Sekvenciranjem su zaključili da virus istodobno nije stvarao jednu ili dvije mutacije, već čitav skup, klaster s više od 20 mutacija! Nadalje, otkrili su da neke od tih mutacija pomažu virusu da zaobiđe antitijela. Pacijent je nažalost nakon pet mjeseci preminuo, njegovo iscrpljeno tijelo nije se ni uz svu terapiju moglo boriti s COVID-om.
Bolovala od limfoma
O još jednom sličnom slučaju studija je objavljena na znanstvenom repozitoriju medRxiv. Radilo se o 70-godišnjoj imunokompromitiranoj pacijentici koja je također punih pet mjeseci širila živi koronavirus, odnosno bila zarazna. To je također bilo moguće jer je u njezinu tijelu tijekom tako dugog perioda bolesti, virus prošao brojne mutacije. Uzorci njezina gornjeg i donjeg dišnog trakta, koji su uzeti pet mjeseci nakon početne dijagnoze COVID-a 19, sadržavali su živi razmnožavajući virus. Pacijentica je u bolnicu primljena s dijagnozom COVID-a te s akutnim respiratornim distresnim sindromom (ARDS), a na odjelu intenzivne njege ostala je sve do smrti. Prije zaraze SARS-CoV-2 virusom liječila se od folikularnog limfoma te je već primala tri ciklusa kemoterapija.
Nakon ovakvih slučajeva znanstvenici su sad sve više uvjereni da su se novi sojevi pojavili kod ljudi sličnima ovo dvoje pacijenata čiji je imunološki sustav oslabljen i koji su se mjesecima borili sa zarazom. Znanstvenici također objašnjavaju kako se većina ovih virusnih mutacija najčešće se ne širi dalje, jer se javljaju kod kronično bolesnih pacijenta, no sve je više primjera da se nekoj varijanti ‘posreći’, pa zarazi velik broj ljudi i pokrene jednu cijelu novu fazu pandemije, piše “Slobodna Dalmacija“.
