Trenutno ih ima već 1300, a dobio je i dozvolu za lansiranje njih 12.000, uz ambiciju da ih jednom ima u orbiti čak 30.000, piše “Ictbusiness.info“.
Astronomima takva situacija itekako smeta jer privatne kompanije počele su s takvom praksom posljednjih godina i stiže se do problema zbog nemogućnosti praćenja zvijezda i svemira dalje od Zemljine orbite. Naime, svi ti sateliti blokiraju pogled i onemogućavaju normalno praćenje astronomskih prilika.
Baš za to je Međunarodno udruženje astronoma prezentiralo skraćenu verziju izvještaja o utjecaju satelita pododboru Vijeća Ujedinjenih naroda za miroljubivo korištenje vanjskog svemira (COPUOS), zajedno s preporukama ublažavanja gubitka “čistog” noćnog neba.
Nažalost, neki astronomi tvrde da su već izgubili bitku.
“Mehanizmi koji bi nam u pravnom smislu omogućili izbjegavanje takve situacije su prespori i dok se utvrde, bit će kasno. Uvjeren sam da je to bitka brojki i astronomi u njoj nikako ne mogu pobijediti”, izjavio je John Barentine, astronom i direktor Međunarodnog udruženja za tamno nebo ili International Dark Sky Association.
Porazno je to mišljenje i oslikava u kakvoj se situaciji nalazi čovječanstvo. U konačnici oni s povećim količinama novca uvijek postignu ono što žele, a pritom niti razmišljaju o posljedicama niti se trude biti odgovorni. A odgovornost se prije ili kasnije zatraži, samo što pada na leđa onih koji nisu direktno kreirali problem.
Elon Musk tu je samo dio problema, želje kakve ima on, imaju i drugi poduzetnici, ali i lideri najmoćnijih država. Zemljina orbita velika je prilika, ogroman potencijal i tako nešto još uvijek je podosta jeftino iskoristiti, prvenstveno jer praktički ne postoje ikakve konkretne regulative.
