U usporedbi s pojedincima koji su bili aktivniji sredinom dana, kod onih koji su bili najaktivniji ujutro između 8 i 11 sati uočen je 11 do 16 posto manji rizik od razvoja koronarnih bolesti. Kod žena je rizik smanjen za 22 do 24 posto, prenosi portal Medical News Today.
U jutarnjih je vježbača zamijećen i 17 posto manji rizik od razvoja moždanog udara, a u žena je taj postotak iznosio 35 posto. Rezultati su objavljeni u časopisu European Journal of Preventive Cardiology.
Dobro je poznato da je tjelovježba dobra za srce, a naša studija ukazuje na to da je za to najkorisnija jutarnja aktivnost”, kazala je jedna od autorica studije, Gali Albalak s medicinskog sveučilišnog centra u nizozemskom Leidenu. “Rezultati su posebno izraženi među ženama, a vrijede i za ranoranioce te za noćne ptice”.
Naučnici 86.000 sudionika pratili šest do osam godina
Svi učesnici studije, a bilo ih je 86.000, imali su između 42 i 78 godina. Prosjek je iznosio 62 godine. Na početku istraživanja nisu bolovali od kardiovaskularnih bolesti, ali su, u prosjeku bili pretili. Njihova fizička aktivnost pratila se svaki dan od februara 2013. do 2015. pomoću monitora na zglobu.
Naučnici su ih potom pratili od šest do osam godina, sve do prvog prijema u bolnicu ili smrti povezane s bolestima srca ili moždanim udarom.
U tom razdoblju se u njih gotovo 3000 razvila koronarna arterijska bolest, a gotovo 800 ih je pretrpjelo moždani udar. U ispitanika koji su bili fizički aktivni između 8 i 11 ujutro zamijećen je najmanji rizik od oba stanja, pokazala je studija.
Riječ je o opservacijskoj studiji, stoga ne možemo objasniti zbog čega je poveznica izraženija u žena”, rekla je Albalak. “Rezultati našeg istraživanja dodatan su dokaz zdravstvene koristi od fizičke aktivnosti i ukazuju na to da je jutarnja aktivnost, posebno ako je kasnojutarnja, najkorisnija”.
Liječnici preporučuju da odrasle osobe umjereno vježbaju od 150 do 300 minuta sedmično ili od 75 do 150 minuta ako to rade žustrije.
