Fosilni ostaci otkrivaju neke uočljive fizičke razlike između Homo sapiensa i neandertalaca, poput kraćeg i šireg tijela, šire zdjelice i težih kostiju, prenosi klix.
Međutim, sve više dokaza pokazuje da ljudi nisu toliko drugačiji od neandertalaca. Neandertalci su imali smisao za umjetnosti, bili prilagodljivi i vrlo inteligentni. Čini se da su jako pazili kada su ukopavali svoje mrtve rođake, što implicira da su posjedovali emocionalnu osjetljivost i možda čak imali osjećaj vlastite smrtnosti.
Istraživači su dugo raspravljali o tome kada su živjeli posljednji zajednički preci neandertalaca i ljudi, označavajući tačku na kojoj su dvije različite vrste krenule svojim putevima na svom evolucijskom putu.
Statističari sa Univerziteta Tel-Aviv nedavno su koristili računalni softver nazvan BEAST2 za proučavanje genoma obiju vrsta i izradu TMRCA (vrijeme do najnovijeg zajedničkog pretka). Njihova otkrića pokazuju da se razlaz između modernih ljudi i neandertalaca dogodio prije samo 408.000 godina, što je iznenađujuće kasno.
Ova najnovija procjena Univerziteta u Tel Avivu visoko je matematička i nije izravno uključila arheologe ili paleoantropologe. Ipak, to je uglavnom u skladu s drugim nedavnim studijama koje su nagovijestile da je do odstupanja došlo mnogo kasnije nego što se prije pretpostavljalo.
Drugi nedavni dokazi iz fosila i DNK upućuju na to da su se loze neandertalca i savremenog čovjeka razdvojile prije 500.000 do 650.000 godina. Prethodne procjene pokazivale su da se odstupanje moglo dogoditi prije više od 800.000 godina.
Kad god je došlo do raskola, prisutnost neandertalaca nije odmakla daleko od nas. Genetski, mi smo 99,7 posto identični i sasvim je jasno da je između vrsta dolazilo do neobuzdanog križanja uvijek iznova.
Geni neandertalaca posebno su prisutni kod ljudi evropskog podrijetla koji nasljeđuju oko dva posto svojih genoma od neandertalskih predaka. Ovi geni i danas utječu na ljudsku populaciju, poput veličine nosa ljudi do njihove osjetljivosti na virusne infekcije”, piše Iflscience.com.
