Epidemija je prvi put zabilježena 2023. godine, a nastavila se do početka ove godine. Zabilježena je smrt pet osoba.
Papagajsku groznicu uzrokuju bakterije iz obitelji Chlamydia, a moguće ih je pronaći u raznim divljim životinjama i kućnim ljubimcima pticama i peradi. Zaražene ptice ne izgledaju uvijek bolesno, no izbacuju bakterije dok dišu ili stolicom.
Ljudi se obično zaraze papagajskom groznicom udisanjem iz izlučevina zaražene ptice. Mogu se razboljeti i ako ih ptica ugrize ili kontaktom kljuna na usta. Bolest se ne prenosi konzumiranjem mesa zaraženih životinja.
Studije su pokazale da je prijenos s čovjeka na čovjeka moguć, ali rijedak. U većini nedavnih slučajeva bolesnih ljudi, oni su bili izloženi domaćim ili divljim pticama koje su bile zaražene, javlja WHO.
Većina ljudi koji dobiju papagajsku bolest imaju blage simptome koji započnu pet do 14 dana nakon kontakta s bolesnom pticom. Simptomi mogu biti glavobolja, bolovi u mišićima, suhi kašalj, groznica i zimica. Infekcija se liječi antibioticima i za ljude je rijetko kad kobna.
Austrija obično bilježi dva slučaja ovakve bolesti svake godine, u 2023. je prijavila 14 potvrđenih slučajeva, te još četiri ove godine. Ti slučajevi nisu povezani, a nitko od bolesnih nije putovao u inozemstvo ili bio u kontaktu s divljim pticama.
U Danskoj se svake godine obično bilježi 15-30 slučajeva kod ljudi, a većina proizlazi iz izloženosti pticama kućnim ljubimcima. Ove godine su Danskoj potvrđena 23 slučaja, no službenici javnog zdravstva sumnjaju da je broj zapravo puno veći. Od ta 23 slučaja, 17 je osoba hospitalizirano. 15 ih je imalo upalu pluća, a četiri su osobe umrle, javlja CNN.
Najmanje jedna osoba u Danskoj je dobila papagajsku groznicu od ptice koja je bila kućni ljubimac Od 15 drugih slučajeva s dostupnim informacijama o izloženosti, 12 ih je reklo da su bili u kontaktu s divljim pticama putem hranilica za ptice. U tri slučaja pacijenti nisu zabilježili kontakt s pticama bilo kakve vrste.
Njemačka je u prošloj godini imala 14 potvrđenih slučajeva ove bolesti te još pet ove godine. Gotovo sve osobe su imale upalu pluća, a 16 ih je hospitalizirano. Od 19 slučajeva u Njemačkoj, pet ih je prijavilo izloženost bolesnim kućnim ljubimcima.
Švedska bilježi porast broja slučajeva papagajske groznice od 2017.
Izvijestili su o neobično velikom broju slučajeva krajem novembra i početkom decembra. Ove je godine bilo 13 slučajeva, a to je manje od broja prijavljenih slučajeva u istom razdoblju u proteklih pet godina.
Porast ove bolesti zabilježila je i Nizozemska, s dvostruko više slučajeva nego u istom periodu prethodnih godina. Sada ih je 21, a obično ih bude oko devet godišnje.
Svi oboljeli u Nizozemskoj su bili hospitalizirani, a jedna je osoba umrla. Osam ih je prijavilo da nisu bili u kontaktu s pticama, a ostali jesu.
WHO će nastaviti pratiti epidemiju u saradnji s pogođenim zemljama. Organizacija poručuje doktorima da budu na oprezu, a upozorava vlasnike ptica kućnih ljubimaca i radnike koji su u čestom kontaktu s pticama na važnost dobre higijene ruku, prenosi Jutarnji.
