Clive Bates je veoma poznat među duhandžijama iako nikada nije zapalio cigaretu. Bio je direktor Britanske akcije o pušenju i zdravlju (ASH/Action on Smoking and Health) između 1997. i 2003. godine i imao je značajnu ulogu u izradi Okvirne konvencije o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije.
Ovaj istaknuti javni aktivista koji iskreno vjeruje da će se primjenom koncepta smanjenja štetnosti i upotrebom uređaja nove generacije uspješno smanjiti broj pušača, u autorskom tekstu za portal TobaccoReporter predviđa kako će izgledati tržište duhanskih i nikotinskih proizvoda 2040. godine.
– Budućnost je groblje za reputacije stručnjaka, ali to nikada ne bi trebalo da bude razlog da se klonimo predviđanja. Mnogo toga što radimo danas oblikovaće svijet u 2040. godini – kaže Bates, koji navodi da smo od epohe kontrole duhana, preko epohe smanjenja štetnosti od pušenja, zagazili u epohu preispitivanja nikotina.
Potražnja za nikotinom neće opasti
Mnogi aktivisti za kontrolu duhana nadali su se da će relativni pad pušenja cigareta na kraju dovesti i do društva bez nikotina, kaže Bates i dodaje da su pogrešno procijenili osnovne okidače za prestanak pušenja.
– Pad pušenja bio je uzrokovan zbog jačanja svijesti o štetnosti cigareta po zdravlje i dodatno motivisan politikama koje su imale za cilj da obeshrabre ljude da počnu da puše i ohrabre pušače da ostave cigarete, poput nametanja poreza, zabrana i denormalizacije pušenja.
On predviđa da 2040. godine potražnja za nikotinom neće opasti, a bez osnovne štete koju nanose cigarete nema opravdanja za kaznenu, prinudnu i stigmatizujuću politiku prema bezdimnim alternativama.
– To može da zvuči uznemirujuće, ali treba li da brinemo ako je rizik mali ili zanemarljiv? Kao što je u uvodniku Lanceta (vrhunskog medicinskog časopisa) iz 1991. pisalo: Nema ubjedljivih prigovora na rekreativnu upotrebu nikotina, ukoliko se ne pokaže da je fizički, psihološki ili društveno štetna za korisnika ili druge.
Tehnologija i inovacije
Mogu li bezdimni nikotinski proizvodi u potpunosti zamijeniti pušenje cigareta kako bi zadovoljili svu potražnju za nikotinom? Mnogi pušači su isprobali alternative i odlučili da ne ostave cigarete, navodi Bates, ali podsjeća i na brzinu kojom su se tehnologije bezdimnih alternativa unaprijeđivale u posljednjih 15 godina od pojave elektronskih cigareta.
– Zamislite tek asortiman proizvoda za 15 godina. Uključivaće bolje verzije proizvoda koje imamo danas poput elektronskih cigareta, uređaja koji zagrijavaju duhan, duhanskih i nikotinskih proizvoda za oralnu upotrebu, ali možda i sprejeve, inhalatore i nazalne proizvode. Ko zna? Taj trend je neizbježan i nezaustavljiv.
Regulacija i tržišta
Clive Bates u autorskom tekstu kao najveću opasnost navodi mogućnost da porast bezdimnih alternativa bude tretiran kao pretnja, a ne kao prilika, i da će se suočiti sa zabranama ili prekomjernim regulacijama i oporezivanjem.
– Iako će takva regulativa imati za cilj smanjenje upotrebe nikotina ograničavanjem ponude, njen efekat će biti prebacivanje sa zakonite komercijalne ponude na nezakonitu ponudu.
Kao primjer, kojem već svjedočimo, navodi Australiju i Sjedinjene Države, gdje zbog velikih zakonskih ograničenja ovlašteni proizvodi odobrenih dobavljača zadovoljavaju manje od 10 procenata tržišta elektronskih cigareta.
– Zabrane izazivaju zloglasni trojac: više pušenja, više nezakonitih uređaja i više rizičnih alternativnih rešenja. Bez obzira na regulaciju, ponuda će postojati. Zabranjeni proizvodi ne nestaju tek tako. Da li će ponuda biti zakonita ili nezakonita biće pitanje u politici prema nikotinu i duhanu u narednoj deceniji – kaže Bates.
On ističe da će tržište ostati legalno samo ako politike usvojene za bezdimne alternative budu proporcionalne njihovom manjem riziku u odnosu na cigarete, fokusirane na zaštitu potrošača i zadovolje potražnju punoljetnih za niskorizičnu konzumaciju nikotina.
Mladi i nikotin
Nijedna razumna osoba sigurno ne želi da mladi ljudi puše ili koriste nikotin u bilo kojem obliku ističe Bates i dodaje da je jedna stvar izraziti mišljenje o tome što je najbolje za mlade, a druga vjerovati da se to može ili treba postići raznim oblicima zabrana koje se nameću odraslima.
On predviđa da će se do 2040. razviti četiri strategije kako bi se pružila razumna zaštita mladih od konzumacije duhanskih i nikotinskih proizvoda.
– Prva će biti imperativ da se tržište nikotina za odrasle zakonito snabdijeva. Na taj način spriječava se formiranje velikih kriminalnih mreža snabdijevanja koje će snabdijevati i mlade. Druga će biti sigurna maloprodaja po pitanju starosne dobi, uz korištenje tehnologije i licenciranja. Treća će biti kontrola marketinga, uključujući brendiranje, slike na pakovanju i opise ukusa. Na kraju, moramo biti iskreni, a ne histerični u komunikaciji rizika upotrebe nikotina – zakjučuje Bates i ističe da su globalni problem javnog zdravlja milioni odraslih koji već deceniju ili više puše i zaslužuju razumijevanje i pomoć.
