Ove godine poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini imaju problema kako prehraniti stoku, zbog vremenskih uslova koji su uništili mnoge usjeve.
To će, posljedično, voditi ka rastu cijena poput žita, brašna, mlijeka i drugih proizvoda u prodavnicama za krajnje kupce.
Ovo je u razgovoru za BiznisInfo.ba kazao Jusuf Arifagić, jedan od najvećih farmera u našoj zemlji.
On je kazao da treba uzeti u obzir sadašnje ekstremne vremenske uslove i prisjetiti se da od pandemije koronavirusa imamo totalne poremećaje.
– Prošle godine su bile ekstremne padavine, ove godine imamo ekstremne suše. Onda se postavlja pitanje kako se baviti koliko-toliko uspješno poljoprivredom – kazao je Arifagić.
Dodao je da su ove godine pričinjene velike štete na usjevima.
– Vidite da je sva Posavina izgorjela. Urod kukuruza je prepolovljen. Pogotovo je stradalo područje uz Savu prema Bijeljini. Ogroman je problem kako prehraniti stoku, s čime? – kaže on.
Ovih dana, prema njegovim riječima, mnogi proizvođači kupuju slamu, koja je nekad bila nus-proizvod, ali je kupuju da pokušaju preživjeti ovu godinu. Dodaje da će cijene žita sigurno ići gore i to drastrično.
– Cijene brašna, cijene svega će ići. A ja već sada mogu tvrditi da mljekare sigurno neće povećati otkupnu cijenu mlijeka. Istovremeno smo svjedoci da će cijene mlijeka i drugih proizvoda za kupce u prodavnicama rasti – navodi Arifagić.
Drugi problem, dodao je, jeste što se mali dio zemljišta koristi za obradu, a mnoge parcele se daju podobnima koji i nemaju proizvodnju – kao podloga da bi mogli izvlačiti podsticaje iz budžeta oba entiteta.
– Krava ne živi od zraka, morate proizvesti hranu da bi se nahranila krava. Ako nemaš veće parcele gdje bi ostvario ekonomski opravdaniju proizvodnju, onda u ekonomskom smislu to ruši svaku farmu. Jer, uspjeh svake farme 80 posto leži u proizvodnji kvalitetne hrane. Mi imamo iz Titovog sistema naslijeđe gdje su usitnjeni posjedi na hektar, dva ili tri, i nažalost ja uglavnom preživljavam i održavam farmu zahvaljujući takvim posjedima – naglašava ovaj poljoprivrednik.
Mnoge parcele su i zarasle pa treba uložiti izuzetno puno da bi se očistile i stavile u funkciju.
Proizvođači nisu zaštićeni
Dodaje da naša politika, ako je uopšte imamo, uglavnom preferira uvoz jer se tako puni budžet od PDV-a.
– Mi smo dostigli kao zemlja uvoz hrane već nekih 5 milijardi KM. Zašto se ne odvoji jedna milijarda da se pomogne domaćim proizvođačima. Znamo li svi da pijemo mlijeko iz Poljske, mliječnu zamjenicu, da smo prošle godine uvezli 75 miliona kilograma mesa treće klase, koje se realno na Zapadu i ne koristi svježe, prerađuje se u kobasice i salame i time hranimo našu djecu – navodi Arifagić.
Poziva i da se nešto poduzme po pitanju plavog dizela, jer nije logično da poljoprivrednici u svoje traktore moraju sipati gorivo po istoj cijeni po kojoj ljudi sipaju u najmodernija auta.
– Zašto se nađe nekakav minimum dogovora pa da dobijemo na nivou BiH bilo kakav organ koji će zastupati poljoprivredu. Imamo Agenciju za veterinarstvo i to je sve. Gubimo milijarde zato što nema dogovora, a cijenu plaćaju građani – poručio je.
Sporna odluka stavljena van snage
Prošle sedmice Skupština grada Prijedora razmatrala je davanje u zakup lokalnim farmerima na desetine hektara zemljišta Republike Srpske, nakon prethodno sprovedenog javnog poziva.
Arifagić, koji je ujedno odbornik, nije se našao na spisku poljoprivrednika sa kojima je trebao biti sklopljen ugovor. No, kako je kazao, ta tačka je povučena.
– Tačka o dodjeli zemljišta je povučena, proradila je savjest. Mislim da su na potezu gradonačelnik, Gradska uprava i struka, da shvate da zemlju treba dodijeliti nekom ko istinski radi i ore, a ne nekome da izvuče još koji dinar podsticaja. Taj dan kad je bila sjednica, glasali su svi odbornici da se tačka ne treba povući. Međutim, nakon mog nastupa gradonačelnik me pozvao u kabinet i obavili smo razgovor. Nakon toga je bila pauza i predstavnici političkih stranaka su prihvatili da se povuče tačka – pojasnio je Arifagić,pišu https://depo.ba/clanak/261994/crne-prognoze-ceka-li-nas-drasticno-poskupljenje-hrane-kada-i-zbog-cega
