Kako je istaknuto na konferenciji za medije, ti iznosi su tek dio troškova, jer nisu uključeni troškovi oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje, kao ni drugi oblici oglašavanja koje nije moguće procijeniti, poput troškova oglasa na društvenim mrežama.
– Stranke su, po novim odredbama Izbornog zakona, bile dužne da sva sredstva za finansiranje kampanje prometuju preko posebnog računa, a tri dana prije dana održavanja izbora podnesu CIK-u konačan izvještaj о svim transakcijama sa tog računa, koji uključuje i izvore finansiranja. TIBiH je ranije ukazivao da su stranke prethodnih godina prijavljivale znatno manje troškove kampanje od onih koji se utvrde na terenu, jer većina nije imala legalne izvore kojima su mogla opravdati milionske iznose – ističu iz TIBiH.
Posmatrači TIBiH zabilježili su, u posljednja tri mjeseca, više od 2.500 primjera koji se mogu okarakterisati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju ili se radi o direktnom kršenju izbornog zakonodavstva.
– Nadležnim institucijama podnesene su 123 prijave, a Centralna izborna komisija je po prijavama TI BiH dosada izrekla 18 sankcija u ukupnom iznosu od 115.500 KM. Te kazne se, u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, po dijelu prijava još nije postupano, dok i dalje nekažnjeno prolaze brojni slučajevi zloupotrebu javnih resursa – naglašeno je.
Kako navode, TIBiH je već ukazivao na brojne primjere indirektne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih subvencija, kroz koje je u posljednja tri mjeseca podijeljeno oko 60 miliona maraka sa svih nivoa vlasti.
– Ipak CIK je zauzeo stav da sva jednokratna davanja pred izbore, za koja vlast tvrdi da je planirana budžetom, ne predstavljaju zloupotrebu javnih resursa tako da su brojne prijave TIBiH odbačene – istaknuto je.
Prema podacima TIBiH, CIK je dosad zaprimio ukupno 140 prijava za zloupotrebu javnih resursa, a do početka zadnje sedmice kampanje izrečeno je samo sedam sankcija od kojih većina za zloupotrebu sredstava komunikacije i objave na društvenim mrežama,pišu Vijesti
Među ostalim, evidentirano je i 47 primjer zloupotrebe djece u političke svrhe, 79 slučajeva povećanog zapošljavanja pred izbore, 77 primjera omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda, javnog prevoza ili drugih javnih usluga u predizbornom periodu.
Po prijavama TIBiH, sa liste predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika uklonjena je 41 osoba za koju se utvrdilo da su povezane sa političkim partijama, dok je CIK odbio ukloniti više od 160 osoba za koje je TI BiH dostavio dokaze o njihovoj povezanosti sa političkim partijama.
– Evidentno je da same tehničke izmjene Izbornog zakona u praksi nisu dale očekivane rezultate, kako kod kažnjavanja zloupotrebe javnih resursa tako i kod sprječavanja uspostave stranačke kontrole nad biračkim odborima – navodi iz TIBiH.
