Pomicanje kazaljki na satu trebalo je odavno postati stvar prošlosti. U ožujku 2019., većina u Europskom parlamentu izglasala je ukidanje sezonskog pomicanja sata nakon što je 84% sudionika ankete izrazilo podršku toj ideji. No, u anketi je sudjelovalo samo 4,6 milijuna ljudi, što je otprilike 1% europske populacije, od kojih su dvije trećine bili Nijemci, piše Fenix magazin
Sljedeći korak trebao je biti da svaka članica EU odluči hoće li zadržati ljetno računanje vremena (CEST) ili se vratiti na standardno (CET). Međutim, postojala je zabrinutost da bi takva odluka mogla dovesti do različitih vremenskih zona diljem Europe, stvarajući potencijalno “šarenilo” vremenskih zona.
Promjena na ljetno računanje vremena trebala je posljednji put biti primijenjena u ožujku 2021., ali se pitanje od tada nije ponovno razmatralo u Bruxellesu, jer čini se da među državama članicama nema značajnog interesa za rješavanje ovog pitanja.
Srednjoeuropsko vrijeme (CET) zapravo je standardno vrijeme, a ne zimsko vrijeme, kako se često kolokvijalno naziva. Uvođenje ljetnog računanja vremena podrazumijeva da tijekom ljeta ustajemo sat vremena ranije. Ovaj sustav je na snazi od 6. travnja 1980. godine, kada je uveden s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla, kao mjera za uštedu energije nakon naftne krize 1973. godine.
Međutim, dugoročno gledano, ljetno računanje vremena nije donijelo očekivane uštede. Iako se smanjuje potreba za večernjom rasvjetom, energija potrebna u jutarnjim satima, posebno tijekom prijelaznih mjeseci poput travnja i listopada, značajno se povećava zbog potrebe za grijanjem domova. Tako se pokazalo da sada trošimo više energije nego prije.
Osim uštede energije, Njemačka je uvela ljetno računanje vremena kako bi se uskladila sa susjednim zemljama. Francuska i Italija su počele primjenjivati pomicanje kazaljki još 1966. i 1967. godine. Njemačka je tada, uz Dansku, bila posljednja država u tadašnjoj Europskoj zajednici koja je usvojila ovu praksu. Na razini Europske unije, ljetno računanje vremena standardizirano je 1996. godine, kada je odlučeno da će se kazaljke u cijeloj Europi pomicati posljednjeg vikenda u ožujku i vraćati natrag posljednjeg vikenda u listopadu,piše N1
Koncept ljetnog računanja vremena nije nov. Još 1783. godine, američki izumitelj i političar Benjamin Franklin predložio je pomicanje vremena radi uštede svijeća. U Njemačkoj je prvi put uvedeno tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine, a ponovno primijenjen u razdoblju od 1940. do 1949. godine, tijekom Drugog svjetskog rata. Zanimljivo je da je 1947. godine u Njemačkoj bilo čak i ‘dvostruko ljetno računanje vremena’ koje je odstupalo dva sata od standardnog. Što se tiče samog standardnog vremena (CET), ono nije bilo u uporabi od davnina – u Njemačkoj je uvedeno tek 1893. godine.
Većina modernih uređaja, poput računala i mobilnih telefona, automatski će se prebaciti na zimsko računanje vremena. Međutim, ako koristite analogni sat ili stariji uređaj, ne zaboravite ručno pomaknuti kazaljke unatrag za jedan sat, s 3 sata na 2 sata. Važno je istaknuti da se zbog ovog pomicanja sat između 2 i 3 sata pojavljuje dvaput – prvi put označen kao 2A, a drugi put kao 2B, prenosi Večernji list.
