Sindikalisti čvrsto uz Vladu Federacije, uprkos brojnim kritikama stručne javnosti. Sigurni su kako će radnici ovog entiteta, bar na godinu dana, koliko traje odluka o povećanju minimalne plaće na hiljadu maraka, odahnuti. Napominju, nije kraj borbe, radnici žele još.
Adis Kečo, Savez samostalnih sindikata BiH:
“Imajući u vidu sindikalnu potrošačku korpu koja trenutno iznosi preko 3 hiljada KM sasvim sigurno je da hiljadu KM nije dovoljno da bi se imao jedan dostojan život čovjeka za jednu četveročlanu porodicu, ali je kud i kamo bolje od onoga što smo imali u prošloj godini a to je da je najniža plaća bila 619 KM.”
Selvedin Šatorović, Savez samostalnih sindikata BiH:
“Nećemo stati na ovih hiljadu KM, ovo jeste prva odluka neke Vlade Federacije u posljednje dvije decenije koja je bila u korist radnika, koja nije bila u korist kapitala, i to nam daje ohrabrenje da u narednom periodu očekujemo još.”
Tako pak ne misli većina poslodavaca. Bune se gotovo svi, od trgovaca do ugostitelja. Nije riječ samo povećati plaću sa 600 na hiljadu maraka. Razlika će, zbog povećanja doprinosa, ići i preko 700 maraka po radniku, tvrdi struka.
Igor Gavran, ekonomski analitičar:
“Mala trgovina, neki mali porodični biznis od svega nekoliko zaposlanih, onda ti troškovi onda ti troškovi mogu biti zaista nepodnošljivo visoki i ti mali biznisi će biti vjerovatno najskloniji ako se ne odluče na zatvaranje posla i otpuštanje radnika, nekim pokušajima preživljavanja u sivoj ili crnoj zoni, odnosno ili da radnika formalno otpuste, pa ga nastave plaćati na crno, ili da mu isplate zakonski obavezni iznos a da im onda radnik mora vratiti taj dio u gotovini.”
Vlada je najavila određene subvencije, za određene poslodavce. No, detalja u javnosti još nema. Iz Udruženja poslodavaca najavljuju hitnu sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća. Vlada će, kažu, morati smanjiti doprinose.
Safudin Čengić, predsjednik ESV FBiH (poslodavac):
“Oni smatraju da je smanjenje doprinosa na 28 posto preveliko smanjenje i da će to uticati na fondove zdravstvenog i PIOa, međutim ja smatram da dok se ne donesu zakoni da mi imamo prostora da i podržimo povećanje primanja uposlenika uz to da na sjednici ESV pokušamo dogovoriti na koji način će poslodavcima biti umanjeni doprinosi u 2025. godini.”
Admir Čavalić, zastupnik u FBiH (SBiH):
“Mislim da je ovo klasična pohlepa od strane Vlade FBIH na način da je razumjela da se ne treba odreći vlastitih prihoda, već da je jednostavnije samo prebaciti čitav teret na privredu, ja mislim da jedino sada rješenje, izlaz iz ove krizne situacije da se spusti zbirna stopa dorpinosa sa 41,5 na ispod 30 posto i lično ću to inicirati na narednoj sjednici.”
Entitet Federacije trenutno ima višu zbirnu stopu doprinosa od entiteta Republika Srpska, ali i od većine zemalja u regiji. Najveći postotak novca od doprinosa odlazi fondovima, među kojima je i zdravstveni. Istovremeno, upravo su zdravstvenim sistemom građani najnezadovoljniji,piše N1
Draško Aćimović, ekonomski analitičar:
“Zbog čega se trenutno radi na urušavanju države BiH kroz ovaj ekonomski populizam, ko uzima tih 400 maraka od 1800 koliko je bruto plata, ko uzima u ovom momentu tih 400 maraka, zašto ljudi ne dobiju na tih 1800 bruto 1400 maraka, a ne hiljadu, ko uzima radnicima zaposlenim u ovom momentu te novce?”
Mnogo je pitanja bez odgovora. No, predstavnike Vlade to pretjerano ne zanima. O efektima, mnogi bi rekli, površene, populističke, odluke, najbolje će govoriti vrijeme ispred nas. Procjene su da će već u maju biti jasnija slika o tome ostaju li radnici bez posla, zatvaraju li se kompanije, ili će se pak Vlada osvijestiti i u parlamentarnu proceduru vratiti set fiskalnih zakona kako je ranije bilo obećavano i planirano.
