Ministrica zdravstva Unsko-sanskog kantona Nermina Ćemalović potvrdila je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kako će u ponedjeljak iz tog kantona Federalnom ministarstvu zdravstva biti dostavljen pisani zahtjev za proglašenje epidemije uzrokovane COVID-19 u Federaciji BiH.
“Jučer popodne je zasjedao Krizni štab Ministarstva zdravstva Unsko-sanskog kantona i donijeli smo odluku da se uputi Federalnom ministarstvu zdravstva, odnosno Kriznom štabu Federalnog ministarstva zdravstva zahtjev za proglašenje epidemije u Federaciji BiH. Pošto je sjednica bila kasno u petak nismo uspjeli pismeno to proslijediti. To će biti proslijeđeno u ponedjeljak ujutro”, navela je Ćemalović.
Naglasila je da su to su, inače, već uradili Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton.
Proglašenje epidemije u FBiH, kaže Ćemalović, je u principu jedan dobar mehanizam i pomoć zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima u suzbijanju daljnjeg širenja virusa.
“Znači, ustanove mogu pored onih ugovora koje su u obavezi i koje godišnje sklapaju sa Zavodom zdravstvenog osiguranja o broju i vrsti usluga koje on plaća zdravstvenim ustanovama, biti u prilici da mogu i druge stvari raditi. Kod nas su još na snazi određene epidemiološke mjere, a to su šatori koji se nalaze pred domovima zdravlja. Kroz te šatore svi pacijenti moraju proći, što podrazumijeva da popune anketni listić, da im se izmjeri temperatura, odnosno epidemiološki se obraditi i tada tek uputiti ordinarijusu (ljekaru) ili tamo u ordinaciju gdje je pacijent i upućen. Time se mi štitimo od ulaza samog infekta, odnosno virusa u same zdravstvene ustanove. Također, mogu se raditi sve ostale mjere u stanju epidemije. Jer, pored onoga što u ugovoru piše za zdravstvene ustanove, mi smo sada u obavezi da radimo briseve, i da ih šaljemo na anlizu. Više od 4.300 uzoraka mi smo uputili na Mikrobiologiju u Sarajevo. Sve se to mora na neki način platiti. Da li će to Zavod za zdravstevno osiguranje ili Vlada nije bitno, ali neko mora snositi troškove one koje su zdravstvene ustanove proizvele ovom epidemijom, odnosno samim virusom koji postoji. To ne bi bili u mogućnosti da ne proglasimo epidemiju”, navela je Ćemalović.
Navela je kako je Unsko-sanski kanton 4. juna ukinuo mjeru prirodne nesreće, a 29. maja Vlada FBiH je sa 31. majom ukinula stanje prirodne nesreće.
“Mi smo nakon tri dana, nakon što je to učinjeno u FBiH i na Unsko-sanskom kantonu ukinuli. I nemamo druge mehanizme da faktički zaštitimo i budžet kantona, a samim tim i pacijente i zdravstvene radnike nego da proglasimo epidemiju”, kaže Ćemalović.
Kada su u pitanju ostale aktivnosti u kantonima, ali i FBiH, u stanju epidemije, Ćemalović naglašava da “oni ne mogu donositi naredbe”.
“Samo kada je stanje prirodne nesreće ili to vanredno stanje proglašeno onda Civilna zaštita, odnosno Krizni štab Civilne zaštite daje naredbe i upućuje prema kantonima. Mi smo u tom slučaju neki koji daju smjernice, preporuke i ostale stvari. Dakle, u ovoj situaciji, epidemije mi nismo u prilici da pravimo naredbe, ali smo u prilici da kroz Krizni štab Ministarstva zdravstva dajemo preporuke i upućujemo ih prema inspekciji, policiji i svim onim koji bi morali za vrijeme takvog stanja raditi svoj posao”, kaže Ćemalović.
Jer, navodi, već postoje određene mjere. Mi znamo, kaže Ćemalović, da je jedna od mjera zabrana okupljanja.
“Sada je pritisak vezano za maturske zabave. Nije vrijeme za maturske zabave, nije vrijeme da se skupljaju ljudi. Nije vrijeme za turnire. Nije vrijeme još da otvorimo škole. Vidimo da se u Tuzlanskom kantonu desio slučaj pozitivnog djeteta na COVID-19 u vrtiću. Kod nas vrtići rade. Pitali su me da li ćemo zabraniti rad vrtića u Unsko-sanskom kantonu. Nećemo, ali mora se voditi računa o poštivanju mjera koje su na snazi. Naše je da upozoravamo. I te mjere koje su već na snazi da ih akcentiramo, da ih naglasimo i da upozorimo građane na odgovornost. Definitvo su se opustili kako je ukinuto stanje prirodne nesreće. Tako da u ovih 14 dana mi smo svašta i na Unsko-sanskom kantonu imali za posljedicu. Bilo je nezgodnih situacija. Jučer smo imali 17 novootkrivenih pacijenata na COVID-19”, navodi Ćemalović.
Navodi da je jedna od mjera da u zatvorenom prostoru može boraviti do 100 ljudi. Ali, u zatvorenom prostoru, naglašava, se mora nositi maska.
“Mora postojati socijalna distanca dva metra. To je jako teško kontrolisati. A, na otvorenom može do 300 ljudi, i ne treba maska s tim ako se nalaze ljudi negdje u grupi gdje ne mogu poštivati socijalnu distancu i na otvorenom prostoru oni moraju nositi zaštitne maske. Vidljivo je definitivno da u tržnim centrima 95 posto građana ne nosi maske. Ne poštuju se mjere tako da definitvno malo su se građani opustili. Moramo imati samosvijesti. Moramo apelirati na samosvijest, na odgovornost. Građani su ti koji sada mogu spriječiti daljnje širenje infekta”, kaže Ćemalović.
Mi smo, navodi, imali ukidanje jedne od mjera koja je bila, a to je kućna samoizolacija za građane koji ulaze u BiH.
“Na Unsko-sanskom kantonu imamo dva aktivna prelaza. Za bajramske praznike više od 100 hiljada ljudi je ušlo. I očekivali smo da se desi povećan broj oboljelih od COVID-19. Definitivno virus je uvežen. Klaster u Cazinu koji imamo to je počelo od pacijenta koji je došao iz Švedske. U Sanskom Mostu imamo također isti slučaj. Ako smo popustili mjere onda moramo biti odgovorni”, ističe Ćemalović.
Zato je, kaže, da se određene mjere popuste, ali uz maksimalan oprez.
“Moramo pustiti građane, mora se živjeti, mora privreda raditi, moraju tržni centri raditi, frizerski saloni… Sve razumijemo. Moraju ljudi zaraditi platu, moraju građani živjeti, mora se puniti budžet. Ali hajdemo mi biti malo odgovorniji. Ono što možemo uraditi mi da to i uradimo. Neka sve radi, ali dajte pridržavajte se mjera i smjernica koje smo donijeli. Jer, virus je tu. Ne smijemo to zaboraviti. I ovo će još dugo trajati. Toga moramo biti svjesni”, upozorila je Ćemalović.
