jedan od vodećih njemačkih virusologa i direktor Instituta za virologiju i istraživanje HIV-a pri Univerziteta u Bonu, profesor Hendrik Štrik, objašnjava da li su maske i dezinfekcija efikasne, da li se korona može pobijediti, šta najviše doprinosi širenju zaraze i kada se može očekivati sljedeći skok broja zaraženih.
U ekskluzivnom intervjuu za Sputnjik objasnio je svoje mišljenje da neće biti drugog ili trećeg talasa virusa korona, ali da će to biti “kontinuiran talas virusa s usponima i padovima”.
“Ja to posmatram kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ne očekujem da će ovaj virus nestati. SARS-CoV2 će postati nova vrsta endemskog (stalno prisutnog) virusa korona. Trenutno u svijetu postoje četiri endemska virusa korona od kojih obolijeva čovjek, i mislim da se i SARS-CoV2 razvija u takav virus. Ne možemo uništiti virus dok ne budemo imali vakcinu. Do danas nismo pronašli vakcinu protiv patogenih ljudskih vrsta virusa korona, tako da moramo integrisati SARS-CoV2 u naš svakodnevni život”, rekao je Štrik za Sputnjik.
Na pitanje koji su glavni faktori zaraze SARS-CoV2 i koliko su efikasne opštepoznate zaštitne mjere, kao što su maske i dezinfekcija kaže:
“Postoje dva faktora koji su karakteristični za respiratorne viruse ili za viruse korona, koji doprinose infekciji. To su blizina i vrijeme. Ako se nalazite pored zaražene osobe i provodite s njom mnogo vremena, najvjerovatnije će doći do infekcije. Rizik od infekcije dodatno se povećava u zatvorenim prostorijama, jer odsustvo vjetra i sunca znači da kapljice virusa mogu lakše opstati u vazduhu. Zaštitne maske su efikasne. One mogu umanjiti rizik od infekcije SARS-CoV2, kako su pokazala pojedina istraživanja. Ali ako se maska koristi nepravilno, ako je nose nekoliko nedjelja, ako se ne pere, neprestano se dodiruje, onda je takva maska pogodna za bakterije i viruse. To može izazvati i druge bolesti”, pojasnio je.
“Dezinfekcija igra drugostepenu ulogu, jer je SARS-CoV2 zaraza koja se prenosi vazdušno-kapljičnim putem, a ne kontaktom. Međutim, ako čovjek kašlje ili kiše u dlanove, a zatim otvara vrata, može doći do inficiranja ako neko drugi dotakne bravu. Ali to nije glavni način prenosa zaraze”, dodao je Štrik.
On je pojasnio koliko je svjetska zajednica pripremljena za globalne pandemije, kao što je COVID-19.
“Sada učimo nevjerovatno intenzivno. I učimo da bi trebalo da budemo mnogo bolje pripremljeni za takve pandemije. Posljednjih godina Svjetska zdravstvena organizacija je više puta izjavljivala da je potrebno više novca kako bi bili bolje pripremljeni za takve pandemije. Nadam se da će SZO izaći iz ove situacije snažnija, a ne slabija. Naravno, treba vidjeti da li organizaciju treba strukturno mijenjati za izvršavanje ovih zadataka, ali je očigledno da je budžet SZO za borbu protiv pandemija danas izuzetno nizak. Pandemija je globalni sistem, nije regionalna niti nacionalna, ali mi, kao globalna zajednica, učestvujemo u tome zajedno”, zaključio je Štrik,prenosi Depo
Takođe, rekao je da o ponavljanju pandemije narednih nekoliko godina ne znaju.
“Ne znamo. Može se dogoditi da se ponovo pojave stari virusi, kao što je španski grip. Može se desiti da poznate bakterije postanu neosjetljive na antibiotike i da naprave problem za cijeli svijet. Što bolje budemo pripremljeni, to ćemo brže i efikasnije moći da se izborimo s time u budućnosti. Najvažnije vrijeme pandemije je vrijeme prije pandemije”, rekao je njemački virusolog.
Štrik je rekao damoramo početi da živimo sa virusom.
“To znači da moramo shvatiti koje mjere su najefikasnije. Neki govore da su to maske, drugi se zalažu za ograničavanje kontakata ili zabranu masovnih okupljanja. Ali u ovom momentu mi to ne znamo. U početku je brzo i istovremeno doneseno mnogo različitih mjera. Sada je važno shvatiti šta najbolje blokira virus. Kada to shvatimo, krenućemo pravim putem”, pojasnio je za Sputnjik Štrik.
