Na mjestu nekadašnjeg logora „Omarska“ danas je obilježena 28. godišnjica od njegovog raspuštanja uz jasnu poruku da se stradanja Prijedorčana nesrpske nacionalnosti ne smiju zaboraviti i da stalno treba njegovati kulturu sjećanja.
Prijedorčani su i danas oživjeli bolna sjećanja, a ispred „Bijele kuće“ položeno je cvijeće i proučena Fatiha. Skup su organizovali Regionalni savez Udruženja logoraša regije Banjaluka, Udruženje logoraša „Prijedor“ i „Kozarac“, javlja Anadolu Agency ( AA ).
Bivši logoraš Derviš Mujkanovići i danas pamti strahote iz „Bijele kuće“
Mujkanović je na obilježavanju godišnjice od raspuštanja logora bio gotovo nijem od bola.
„Bio sam u logorima 17 mjeseci, od Omarske do Batkovića. Dešavalo se svašta. Ne ponovilo se nikom, ni onom kojeg čovjek najviše mrzi. Samo želim da se nikad više nikom ovo ne ponovi dok je čovječanstva“, rekao je Mujkanović.
Takođe bivši logoraš Šerif Velić, napisao je i knjigu o strahotama logoraških dana.
„Iz Kevljana sam, mjesta, u kojem je pronađena jedna od najvećih masovnih grobnica. Bio sam u logoru i sjećanja su vrlo bolna, ali i veoma živa. Sve pamtim. Lica, dane, jedan po jedan, prostorije u kojima smo bili. Proveo sam u Omarskoj 85 dana i u zadnjoj grupi sam izašao 21. avgusta. Prebačeni smo na Manjaču. Iza nas je ostalo samo pet ljudi.Ovih dana je i moja knjiga izašla iz štampe. Napisao sam knjigu kao svjedočanstvo svega što sam ja vidio i preživio kao logoraš. Knjiga se zove ‘Sačuvano od zaborava’, a danas svima poručujem da zahtijevamo pravdu i iz tih razloga sam došao ovdje danas da se suočim sa svojim strahovima. I druga strana treba doći ovdje da se suoči sa svojim djelom”, rekao je za AA Velić.
U skladu sa preporukama nadležnih institucija zbog pandemije koronavirusa na komemorativnom skupu je bio znatno manji broj ljudi.
Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza Udruženja logoraša regije Banjaluka i jedan od organizatora skupa kazao je da su i komemoracije koje su organizovane ranije tokom jula organizovane u znatno manjem obimu. On je naglasio da su na prostoru bivšeg logora postavljene dvije spomen-ploče, te da ima još mjesta, poput Trnopolja, gdje ih treba postaviti, a za šta postoji i zvanično odobrenje Gradske uprave Prijedor.
„Ima još nekoliko mjesta koja su ostala neobilježena. Kroz logor Omarska je prošlo između 5. 000 i 6. 000 zatočenika. Prema našim dostupnim podacima oko 700 bivših logoraša iz ovog logora je ubijeno. Nisu svi ovdje ubijeni, neki su likvidirani na Hrastovoj Glavici, neki na Korićanskim stijenama, neki kod jame ‘Lisac'”, istakao je Duratović za AA i dodao da je do sada izrečeno ukupno 60 presuda za ratne zločine počinjene u Prijedoru.
Poručio je da se zločini nisu zaboravili i da niko neće spriječiti ljude da se sjećaju logora „Omarska“.
U logoru „Omarska“ je bilo zatočeno oko 6.000 Prijedorčana nesprske nacionalnosti, Bošnjaka i Hrvata, dok ih je oko 700 ubijeno. U logoru je boravilo i 37 žena, a njih pet nije živo napustilo logor. U logoru je bilo i 28 maloljetnika.
Dio logoraša logora „Omarska“ ubijen je na Korićanskim stijenama, dio na Hrastovoj glavici, a mnogi su podlegli od mučenja. Početkom avgusta 1992., poznati američki i britanski novinari su otkrili postojanje prijedorskih logora, a zahvaljujući njima mnogi su preživjeli.
