Dok Republika Srpska finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje za parove kojima je to potrebno, u FBiH, parovi su prepušteni sami sebi, bez ikakve podrške. Prema podacima Agencije za statistiku, u prošloj, 2019. godini rođeno je ukupno 17.490 beba na području Federacije BiH. To je čak 1.409 manje od 18.899. rođenih pretprošle, 2018. godine. Negativan trend se nastavlja i dalje, obzirom da je još godinu ranije, 2017., rođeno ukupno 19.824 beba.
Preko 2300 novorođenih beba manje kroz samo dvije godine na području Federacije BiH. Statistički podaci također pokazuju da broj novorođenih u Bosni i Hercegovini konstantno opada u poratnom periodu. U smanjenom broju novorođenih, značajnu ulogu igra neplodnost parova.
Bosna i Hercegovina već godinama je dio negativne statistike kao zemlja koja bilježi skoro najniži natalitet u regionu. Na području Bosne i Hercegovine, između 15 i 18 posto, odnosno skoro svaki šesti par ima poteškoće u ostvarivanju potomstva, dok svaki peti par treba stručnu medicinsku asistenciju kako bi mogao ostvariti potomstvo.
Zahvaljujući suvremenim metodama potpomognute oplodnje koje provodi više klinika u BiH, brojni parovi uspješno dolaze do začeća. Jedna od takvih klinika je mostarska Poliklinika Arbor Vitae. Zahvaljujući radu prim. mr. sci. Senad Sarić, doktora medicine i specijaliste ginekologa, njegovog tima, te uglednih stručnjaka iz regiona s kojima redovno sarađuje, do sada je kroz rad te poliklinike na svijet došlo preko 1000 beba.
Na žalost, metode potpomognute oplodnje su skupe, a parovi u FBiH i dalje nemaju podršku države, te samo oni parovi, koji to mogu priuštiti mogu imati podršku u procesu začeća i doći do potomstva.
“U Federaciji nema podrške. Nijedna državna bolnica nema jak centar za reprodukciju. Nažalost bez zakona, ljudi sami plaćaju postupke vantjelesne oplodnje koji su jako skupi”, ističe prim.mr.sci. dr. Senad Sarić.
Stanje s novorođenim u FBiH bi bilo znatno bolje kada bi dugo čekani Zakon o potpomognutoj oplodnji konačno zaživio.
Prema Zakonu o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom FBiH, pravo na potpomognutu oplodnju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, po pravilu, ima žena do navršene 42. godine, koja je u braku, odnosno vanbračnoj zajednici i to sa tri pokušaja intrauterine inseminacije, te pet pokušaja vantjelesne oplodnje, uz obavezu da dva pokušaja budu u prirodnom ciklusu.
Zakon o potpomognutoj oplodnji FBiH, usvojen je prije više od dvije godine – sredinom 2018. godine, ipak sve do danas ne može početi njegova primjena zato što nisu doneseni podzakonski akti. Svi rokovi za donošenje pravilnika o finansiranju i sufinansiranju su probijeni, no i dalje se ne zna dokad parovi kojima je potpomognuta oplodnja jedino rješenje moraju čekati i, za koliko njih je već kasno.
“Zakon je prije skoro dvije godine usvojen u Federaciji BiH. U januaru ove godine trebao je da stupi na snagu, a na žalost, Ministarstvo zdravlja i dalje ništa nije uradilo po tom pitanju. Nisu obišli centre koji mogu pružiti usluge potpomognute oplodnje i dali im verifikaciju”, poručuje prim.mr.sci. dr. Senad Sarić.
Za razliku od Federacije BiH, Republika Srpska vodi više računa o natalitetnoj politici. Fond zdravstvenog osiguranja RS finansira 3 pokušaja vantjelesne oplodnje za parove kojima je to potrebno.
Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom FBiH, trebao je stupiti na snagu početkom 2020. No, do danas nisu usvojeni potrebni podzakonski akti da se zakon može početi primjenjivati.
Koliko će još zakon od iznimne važnosti za parove koji imaju teškoća u začeću, statistički, svaki šesti par u BiH, ali i natalitetnu politiku FBiH, biti neprovodiv, ostaje da se vidi. Za mnoge parove koji se bliže biološkoj granici mogućnosti začeća, svaki mjesec može biti ključan.
