Sve više znanstvenika, pa i epidemiologa tvrdi kako svakodnevno brojanje i objavljivanje broja novozaraženih više nema smisla te da je vrijeme da se vratimo normalnom životu – piše Index.
Najviše pozornosti na tu temu je privukao tekst na portalu britanskog BBC-ja čiji urednik navodi argumente koji idu u prilog toj tezi. Ali i hrvatski epidemiolozi jučer su upozorili da ovo više nema smisla te da se Stožer mora uozbiljiti.
BBC-jev urednik zdravstvene rubrike prošli vikend je objavio članak s naslovom: “Je li vrijeme da se vratimo normalnom životu?” Pita se pretjeruju li mediji i vlade, s obzirom na to da broj pacijenata u bolnicama pada. Zaraženih je više, ali više je i testiranja, piše BBC.
BBC navodi niz primjera poput onih da dnevno u Britaniji umre 30 muškaraca zbog raka prostate ili 30 žena od raka dojke, a od korone 10 dnevno, usprkos još uvijek velikom broju zaraženih. Tako u Hrvatskoj primjerice svaki dan od infarkta umre 27 ljudi, a od moždanog udara 16.
Đikić: Bilo bi pametnije da imamo određena generalnija obavještavanja javnosti
“Brojanje je posao epidemiologa. Na temelju toga mi procjenjujemo situaciju, na temelju toga mi donosimo mjere, na temelju toga nas druge zemlje ocjenjuju i brojke su toliko važne da ih mi moramo producirati dnevno”, kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
”Samo goli brojevi uistinu utječu na pučanstvo, na ljude i na njihovu psihu i mislim da se to može promijeniti brzo i mislim da bi bilo pametnije da imamo određena generalnija obavještavanja javnosti”, izjavio je za RTL znanstvenik Ivan Đikić.
I to tako da se izvještava o tjednim trendovima u određenim područjima, smatra Đikić. Brojke koje mnogi ističu kao ključne u smanjenju korona-panike su one o smrtnosti. U Hrvatskoj je u prva tri mjeseca epidemije, od veljače do svibnja otkriveno 2200 zaraženih koronom, u istom razdoblju 100 preminulih. Od kraja svibnja do danas 8300 novozaraženih i 86 preminulih s koronom.
”Niz je čimbenika za to, među njima i način širenja virusa i populacija koju virus momentalno zahvaća, ali najvažnije je da smo mi kao društvo puno pripremljeniji na virus”, rekao je Đikić.
Virus ovaj put nije pokosio domove, obolijevaju mlađi, bolest traje kraće, manje je ljudi u bolnici i manji je rizik od smrti.
”Gotovo je 10 puta manji rizik umiranja u odnosu na ono proljetno razdoblje. Vjerojatno se virus nije toliko promijenio nego naše sluznice bolje reagiraju”, objasnio je Ozren Polašek, član znanstvenog savjeta vlade.
