Ovo poručuju iz Saveza sindikata RS, naglasivši da sve ispod ovog iznosa porodice u Srpskoj tjera na svakodnevno kalkulisanje i davanje prioriteta nekim izdacima, u odnosu na druge koji su, takođe, najčešće nezaobilazni.
Međutim, statistika pokazuje da ispod 1.000 KM u RS radi oko 70 odsto zaposlenih, među kojima najviše njih zarađuje od 521 do 600 KM. Naime, podaci Poreske uprave RS pokazuju da je u aprilu u Srpskoj bilo zaposleno ukupno 260.197 radnika, od kojih je plate u ovom rasponu zaradilo njih 54.517, ili 20 odsto.
S druge strane, za platu do 800 KM u Srpskoj radi skoro 152.000 radnika, među kojima velika većina svojim mjesečnim primanjima ne može da podmiri ni trošak za prehranu iz sindikalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu, koji iznosi 730 KM.
Potrošačka korpa
Podsjetimo, potrošačka korpa u RS košta 1.923 marke, dok prosječna plata iznosi 955 KM, što znači da su za podmirenje svih mjesečnih troškova jedne četvoročlane porodice potrebne dvije prosječne zarade.
Računica pokazuje da, s druge strane, s prosječnom platom u privredi ne može da se obezbijedi ni trećina proizvoda i usluga iz korpe, odnosno da su tim radnicima potrebne tri plate kako bi u cjelosti podmirili trošak potrošačke korpe.
Kad je riječ o prosječnim platama po djelatnostima, jedne od najnižih su u onim sektorima u kojima je, inače, zaposleno najviše radnika. Tako je u trgovini prosječna plata 730, a u prerađivačkoj industriji 769 KM, dok je u ove dvije djelatnosti, prema podacima Zavoda za statistiku RS, u martu bilo zaposleno skoro 107.000, ili 39 odsto od ukupnog broja Niske prosječne plate su, generalno, i u građevinarstvu, ugostiteljstvu, saobraćaju.
Rad na crno
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, naglašava da je jednoj četvoročlanoj porodicu za normalan život, bez luksuziranja, potrebno da dvoje ljudi radi i da zarađuju 2.000 KM i “kusur”.
– Međutim, najčešće imamo situaciju u kojoj radi samo jedan član porodice, i to za platu koja je manja od prosječne. Takav život je jako težak, pa ljudi moraju dodatno da rade, često na crno – naglašava Mišićeva za Srpskainfo.
Prema njenim riječima, najniža plata bi trebalo da iznosi onoliko koliko košta hrana iz sindikalne potrošačke korpe.
– Ako radite, a ne možete da zaradite za hranu, onda je to veliki problem. Iznos potrošačke korpe pokazuje koliko bi četvoročlanoj porodici minimalno trebalo novca da živi, odnosno da podmiri sve svoje skromne potrebe. A ne da se već od 20. do prvog tresu hoće li imati dati djetetu za sendvič. Prosječna plata je trebalo da pređe 1.000 KM da nam se nije desilo ovo s koronom – poručuje Mišićeva.
Poskupljenja
Dodatni problem je to što se, pored niskih plata, građani suočavaju i sa svakodnevnim poskupljenjima, i to ne samo osnovnih životnih namirnica, nego i roba i usluga široke potrošnje. U odnosu na lani, najviše su poskupili suhomesnati proizvodi, šećer, voće i povrće, ali su skočile i cijene riže, brašna, hljeba, toaletnog sapuna, deterdženta za veš,piše Srpskainfo
U prosjeku, sedmična kupovina je, u odnosu na lani, skuplja za pet, a mjesečna za nekih 20 KM.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je, od proglašenja epidemije na našim prostorima, hiljade radnika ostalo bez posla, dok su mnogima plate smanjene, pa preživljavaju zahvaljujući minimalcu.
