Novčane naznake iz dijaspore bilježe pad ove godine. I to od 250 miliona maraka. Centralna banka BiH takav trend smatra normalnim i realnim, dok je za ekonomske analitičare zabrinjavajući.
Pandemija koronavirusa, globalna ekonomska kriza, strah od otkaza – razlozi su zašto je od početka godine do juna iz dijaspore stiglo oko 250 miliona maraka manje u odnosu na prošlu godinu.
“Ja ne mislim da je to drastično, to je negdje oko 10 posto ukupnih doznaka. Nivo penzija koje dobijaju naši građani su identični kao što je to bilo i ranije. Očekivan je ovaj pad, nije toliko dramatičan, on je, više bih ga nazvao realan, budući da oni koji upućuju doznake vjerojatno imaju neke poteškoće”, ističe guverner Centralne banke BiH Senad Softić.
Nemogućnost prelaska granice tokom restriktivnih mjera blokirala je trošenje deviza.
“Ja često volim reći da je dijaspora jedna ogromna, ako ne i najveća komparativna prednost koju BiH ima. Tako da ovaj pad je zabrinjavajući”, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muharem Karamujić.
Trenutačno dijaspora manje troši, ali više štedi u rodnoj zemlji, navode analitičari, te se sličan trend javljao tokom velike globalne recesije iz 2008. godine,piše Fokus
“Pravi efekti ove krize u kontekstu naše dijaspore će biti tek naredne 2021. godine. Usljed globalne recesije, gubitka radnih mjesta, stagnacije realnih nadnica, ne u BiH već vani u Njemačkoj, Švedskoj, drugim razvijenim ekonomijama, došlo je do smanjivanja ekonomskog potencijala naše dijaspore”, naglašava ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Bosna i Hercegovina, u kontekstu ovisnosti od dijaspore, je među prvih pet zemalja svijeta. Smanjen dotok novca iz inostranstva dugoročno izaziva pad životnog standarda te kreira potencijal za socijalne nemire bosanskohercegovačkog stanovništva, navode analitičari.
