Rok za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića na lokalnim izborima u Mostaru istekao je u srijedu, skoro tri sedmice nakon što su izbori održani – prvi put nakon 12 godina potpune suspenzije demokratije. Po pristizanju glasova iz inostranstva Centralna izborna komisija BiH u nedjelju je potvrdila rezultate za ovu lokalnu zajednicu, a prema njima najveći broj mandata osvojio je HDZ BiH – 13, zatim Koalicija za Mostar – 12, BH blok – 6, Hrvatska republikanska stranka – 3, te Koalicija “Ostajte ovdje” – 1.
Najglasniji u postizbornom vremenu i slobodno se može reći najnezadovoljniji su oni koji su ustvari ostvarili najbolji izborni rezultat.
HNS, nevladina organizacija koja je okupila većinu stranaka s hrvatskim predznakom odmah nakon izbora podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica, zbog navodnog organizovanog djelovanja kojim su “građani fiktivno prijavljivani na nove adrese, a sve s ciljem oduzimanja mandata Hrvatima”. Nakon ekspresne reakcije Tužilaštva i MUP-a HNK-a, odnosno formiranja predmeta, oglasili su se iz mostarske organizacije SDA, tvrdeći da su građani pod velikim pritiskom nakon što je Tužilaštvo započelo “provjere navoda iz prijave”, te da HNS čini sve da ozvaniči etničko čišćenje iz 1993. godine.
“Građani Mostara nisu, niti će pristati na bilo kakvo ozakonjenje etničkog čišćenja ili pokušaje da im se prava svedu na pojedine dijelove grada, što crtači etničkih karata godinama pokušavaju javnosti, i domaćoj i stranoj, podvaliti kao navodno legitimno rješenje. Ukoliko u ovom slučaju postoji bilo kakvo nezakonito postupanje, onda je to pokušaj HNS-a da se građanima Mostara uskrate zakonom jasno definisana građanska prava i na taj način poruči da su oni zapravo građani drugog reda, te da, eto, nemaju šta tražiti u dijelu grada koji nije njihov. Na takve politike, nikada nismo niti ćemo pristati, a duboko smo uvjereni da se tim principom vode i najviši predstavnici međunarodne zajednice u BiH i ambasadori najznačajnijih država u Sarajevu”, naveli su, između ostalog, iz SDA u pismu koje je poslano svim međunarodnim zvaničnicima u BiH.
Od međunarodne zajednice zatraženo je da svojim autoritetom stane u zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, zaštićenih zakonom i međunarodnim konvencijama, a koje se na ovaj način onemogućavaju povratnicima u dijelu Mostara.
Nezadovoljstvo su iskazali i u BH bloku. Smatraju da je njihov koalicioni partner – Prva mostarska partija “zakinut” za mandat u izbornoj jedinici Stari Grad.
“Mandat ukraden PMP-u u Starom Gradu nije običan. Težak je milione maraka, jer većina od pet vijećnika iz ovog gradskog područja po Statutu određuje raspodjelu 80 posto sredstava prikupljenih po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta. Sa ukupno tri mandata BH Bloka i PMP-a u Starom Gradu bismo mogli na jednom području svim građanima Mostara pokazati kako se vlada tamo gdje mi imamo vlast, na transparentan i pošten način i kao putokaz za sljedeće izbore. Taj mandat bi obesmislio takozvani ‘Sporazum o Mostaru’, čiji je jedini cilj da svojim tajkunima osiguraju usvajanje urbanističkih planova, parceliranje gradskog zemljišta i dodjelu istog kako oni to žele”, naveo je predsjednik SDP-a Mostar Arman Zalihić.
U BH bloku smatraju i da bi ponovnim brojanjem mogli dobiti i još jedan mandat, i to u gradskom području Sjever, gdje nositeljici liste Samiji Kazazić prema nedavnim rezultatima nedostaje 150 glasova za to. Ipak, nije realno očekivati ponovno brojanje za Sjever.
Danas se oglasilo i Tužilaštvo HNK-a, navodeći da je od dana izbora do danas formirano ukupno osam predmeta koji se odnose na prijave po okončanju izbornog procesa, te da je u toku provjera navoda iz prijava.
“Postupamo po tri zaprimljene prijave istovjetnog sadržaja i to od HNS-a BiH, GO HDZ-a BiH Mostar i MUP-a HNK-a, te je od nadležne policijske agencije, nakon što smo zatražili provjeru navoda krivičnih prijava s ciljem utvrđivanja osnova sumnje o eventualnom postojanju krivičnih djela, odnosno njihovih počinitelja, kao što je uobičajena praksa i u drugim slučajevima. Odlukom VSTV-a BiH rad na predmetima vezanim za izborni proces u BiH je prioritet u radu svakog tužilaštva u Bosni i Hercegovini. Monitoring nad radom u ovim predmetima obavlja Misija OESS-a u BiH, a nadležno Tužilaštvo jednom sedmično izvještava nadležni ured OESS-a u Mostaru o postupanjima u već formiranim predmetima, odnosno o svim novim predmetima. Tužiteljstvo HNK-a najenergičnije odbacuje insinuacije i neistine, iznesene u pojedinim medijima, o tome da se procesne radnje u navedenim predmetima poduzimaju ciljano na štetu bilo kojeg naroda i u korist nekog političkog subjekta i smatramo da su ispod svakog nivoa pristojnosti javnog komuniciranja, te ih ovom prilikom ne želimo komentirati”, navedeno je između ostalog.
Nakon žalbenog roka i konačne potvrde rezultata izbora održanih 20. decembra prošle godine, očekuje se konstituirajuća sjednica, a odmah potom i pregovori o formiranju buduće većine u Vijeću, odnosno imenovanja predsjedavajućeg, glavnog savjetnika, te naravno i gradonačelnika. Sigurno je da probosanske stranke imaju zbirno 18 mandata i mogućnost da izaberu gradonačelnika, nakon skoro pune dvije decenije vladanja Ljube Bešlića.
