Ovo je, između ostalog, predviđeno Prednacrtom zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, a u kojem se navodi i to da će institucije morati objaviti i registre kojima raspolažu, baze podataka i popise koje vode, kao i izvještaje o prihodima i rashodima, inforamcije o bespovratnim sredstvima koje ta institucija dodjeljuje, subvencijama, donacijama i podsticajima uz navođenje primaoca tih sredstava, iznosa i razdoblja na koje se sredstva dodjeljuju.
Ukoliko ovaj prednacrt zakon dobije zeleno svjetlo parlamenta BiH, bh. institucije biće u obavezi i da objavljuju informacije o javnim nabavkama kao i rezultate tih nabavki, odnosno ko je dobio posao kao i izvještaj o realizaciji tog ugovora.
Suština novog prednacrta u odnosu na stari Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH je u tome da institucije moraju djelovati proaktivno kada je riječ o informacijama kojima raspolažu, odnosno da informacije za koje javnost ima interes moraju dijeliti i objavljivati bez obzira na to da li to neko od njih traži ili ne.
U Prednacrtu zakona o slobodi pristupa informacijama BiH koji je trenutno u postupku javne rasprave novina je i to da će sve ove informacije koje su institucije dužne objaviti morati biti dostavljene centralnom portalu javnih informacija radi njihove trajne dostupnosti. Taj centralni portal vodiće i održavati Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH.
“Ovim zakonom propisan je poseban institut tj. proaktivan pristup informacijama s ozbirom na to da se demokratizacijom uvida u podatke od javnog značaja kojima raspolažu tijela javne vlasti sprečavaju moguće zloupotrebe u radu tijela javne vlasti”, navedeno je, između ostalog, u obrazloženju Prednacrta zakona o slobodi pristupa inforamcijama u institucijama BiH.
Kako navode u obrazloženju, proaktivan pristup je proces od kojeg zavisi javnost rada javnog tijela, a istovremeno upoznavanje javnosti s relevantnim informacijama od ključne važnosti za razumijevanje rada javnih institucija.
U novom prednacrtu, kao i u aktuelnom Zakonu o slobodi pristupa informacijama, rok za dostavljanje traženih informacija je 15 dana, s tim što je preciznije uređeno pitanje žalbi na rješenja institucija po zahtjevu o slobodi pristupa informacijama, ali i kazne s obzirom na to da je prednacrtom predviđeno da kazne plaćaju i odgovorna lica u instituciji, a ne kao što je sada slučaj da institucija plaća kaznu i eventualne sudske troškove u slučaju nedostavljanja informacija. Recimo, prednacrtom zakona predviđeno je da će se žalba na rješenje neke institucije po zahtjevu o slobodi pristupa informacijama dostavljati Žalbenom vijeću pri Savjetu ministara BiH, a u slučaju da Žalbeno vijeće utvrdi da je ta žalba osnovana i da se stranci mora omogućiti pristup informacijama, a rukovodilac institucije to odbije rizikuje kaznu od 1.000 do 15.000 KM.
“Dobro je što su se institucije odlučile da djeluju proaktivno i objavljuju informacije. Dobro bi bilo da svaki akt koji donesu javno objave. Prednacrt zakona o slobodi pristupa informacijama može biti dobar primjer i za Vladu RS da isti dan objavi ono što se usvoji, a ne kao što je sada slučaj da samo parcijalno putem saopštenja izvijesti javnost o onome što je uradila”, rekao je za “Nezavisne” Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.
On kaže da bi bilo dobro, a što novinarska zajednica traži već duže vrijeme, da se skrate rokovi za dostavljanje informacija i da to ne bude kao i za ostale građane 15 dana.
Prednacrtom zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, koji je trenutno u procesu javnih konsultacija, institucije će biti u obavezi da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona imenuju službenika za informisanje,pišu Nezavisne
