Portparol Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) u Hagu Helena Eggleston izjavila je da je pitanje u kojoj će državi osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić nastaviti služiti kaznu doživotnog zatvora u fazi aktivnog razmatranja.
Dok se čeka odluka o tome gdje će Karadžić izdržavati doživotnu kaznu zatvora, koju mu je 20. marta 2019. godine izreklo Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), kao pravni nasljednik Tribunala u Hagu, ovaj ratni zločinac vrijeme nakon presude provodi u dobro opremljenom i udobnom prostoru pritvorske jedinice u Hagu.
Helena Eggleston je za Anadolu Agency (AA) pojasnila da će Karadžić još neko vrijeme provesti u Hagu. Inače, nije propisan rok u kojem Karadžić treba biti poslan na izdržavanje kazne.
“Pitanje u kojoj će državi Karadžić služiti preostali dio svoje zatvorske kazne u fazi je aktivnog razmatranja. Procedura koja se na to odnosi oslanja se na pravni okvir Mehanizma i dosadašnju praksu. U skladu sa tom procedurom, državu u kojoj će Karadžić služiti kaznu odredit će predsjednik Mehanizma nakon što mu neophodne informacije budu dostavljene od strane sekretara”, navela je Eggleston.
Na stranicama Mehanizma navodi se da bi Karadžić kaznu mogao služiti u državama članicama UN-a koje su potpisale ugovor i pristale primiti osuđenike iz Haga. Države koje su to učinile su Norveška, Švedska, Finska, Danska, Estonija, Velika Britanija, Belgija, Njemačka, Poljska, Francuska, Austrija, Italija, Španjolska i Portugal. Budući da u državi koja će ga preuzeti mora postojati mogućnost izricanja doživotne kazne zatvora, Karadžić kaznu neće moći služiti u Norveškoj, Estoniji, Poljskoj i Portugalu.
“Karadžić će kaznu služiti u jednoj od zemalja koje su u skladu sa članom 25. (1) Statuta Mehanizma potpisale sporazum o provedbi kazni”, pojasnila je Eggleston.
U pritvorskoj jedinici Ujednjenih naroda u Hagu je i ratni zločinac Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), koji je 2017. godine nepravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Njemu će konačna presuda biti izrečena u prvoj polovini ove godine.
Na fotografijama koje je u Hagu ranije zabilježio reporter AA može se vidjeti da su ćelije Pritvorske jedinice dobro opremljene i udobne. Prostorije su s velikim prozorima i puno svjetla. U sobi se nalazi krevet, umivaonik, ormar, police za knjige, stolica, mali stol, automat za kafu, televizor… U svakoj od soba nalazi se kupatilo. Tu su i dobro opremljene ambulante u kojima rade pritvorski ljekar i njegovi pomoćnici, koji su zaduženi za pružanje osnovne zdravstvene njege i usluge hitne pomoći u skladu s onim što je na raspolaganju u zemlji u kojoj se nalaze.
Pritvorenici dobivaju hranu koja ispunjava dijetetske standarde, pripremljenu u skladu sa savremenim higijenskim zahtjevima, pod nadzorom odgovornog pritvorskog ljekara. Takva ishrana, koliko je god to moguće, uzima u obzir životnu dob, zdravstveno stanje, vjerske i kulturološke potrebe pritvorenika.
Tu su također sobe u kojima zatvorenici mogu nesmetano razgovarati sa svojim advokatima i članovima porodica. Pritvorenici se ne razdvajaju na osnovu etničke, nacionalne, vjerske ili klasne pripadnosti.
Prvostepenom presudom izrečenom u martu 2016. godine, Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora. Sudije su Karadžića proglasile krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubistva Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce. Karadžić je 2019. pred MMKS-om pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
