Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak smatra da jeste. Napokon stižu veće količine cjepiva, a i toplije vrijeme pa će građani više vremena provoditi na otvorenome, piše Večernji.hr
Donosimo odgovore na četiri važna pitanja
1. Kada osoba koja se cijepila prvom dozom treba primiti drugu?
“Bilo bi dobro da građani koji su cijepljeni prvom dozom drugu prime nakon tri mjeseca, ne dulje od tog roka. Ovisi to o kojem se cjepivu i osobi radi, ali u načelu u roku od tri mjeseca trebali bi primiti drugu dozu”, kaže imunolog Zlatko Trobonjača.
U HZZO-u navode da je za Pfizerovo cjepivo preporučeni razmak između prve i druge doze šest sedmica, za Modernino cjepivo od četiri do šest sedmica, a za AstraZenecu/Oxford 12 sedmica. Johnson&Johnson, kojeg je Hrvatska također naručila, prima se u jednoj dozi
2. Kad se i s koliko doza treba cijepiti osoba koja je preboljela Covid-19?
“Nova su istraživanja pokazala da je osobama koje su unutar tri do šest
mjeseci preboljele COVID-19 dovoljna samo jedna doza cjepiva. – Istraživanje objavljeno u publikaciji Science Immunology pokazalo je da se kod ljudi koji su preboljeli COVID-19 jednim cijepljenjem može postići slična razina zaštite kao i kod ljudi koji su primili dvije doze, a nisu prethodno preboljeli bolest. Također se preporučuje da osobe koje su preboljele tu bolest pričekaju pola godine prije nego što se cijepe, a ako se radi o osobama koje imaju oslabljeni imunosni sustav, onda se preporučuje cijepljenje tri mjeseca nakon infekcije”, kaže molekularni biolog Nenad Ban.
Capak je naveo da polovica država Europske unije već provodi tu praksu, a druga polovica razmišlja o njoj.
Virusni imunolog Luka Čičin-Šain smatra da bi bilo dobro da se građani koji su preboljeli COVID-19 i koji su primili prvu dozu testiraju kako bi se vidjelo kolika im je razina antitijela pa, ako je niska, da ipak prime i drugu dozu.
Trobonjača napominje da bi bilo preskupo provoditi serološke testove kod svih građana.
Serološkim testom dobiva se, kaže, samo djelimičan podatak o imunosti. Kontrolira se, objašnjava, samo razina antitijela, ali ne i drugi aspekti imunosti koji postoje, poput limfocita T.
“U principu, razina antitijela nije jamstvo da se čovjek neće razboljeti, kao ni da će se čovjek s manjom razinom antitijela razboljeti. Po toj logici, raditi serologiju nema potrebe”, kaže.
Imunost funkcionira tako da se u prvom kontaktu sa stranim antigenom, u ovom slučaju s virusom, stvara određena razina antitijela. Postoje tzv. izvršni imunosni mehanizmi te memorijska imunost koja se ponovnim izlaganjem istom virusu dodatno stimulira.
“Hoće li neka inicijalna imunost biti postignuta prvom dozom cijepljenja ili prebolijevanjem, zapravo je sasvim svejedno. Učinak je identičan. U tom kontekstu, ako želite što prije imunizirati populaciju, nema smisla trošiti drugi dozu na docjepljivanje nekoga tko je prebolio bolest. Pametnije ju je iskoristiti za nekoga tko nije obolio. To su pokazala i istraživanja koja je objavila i prof. Alemka Markotić”, kaže.
3. Koliko su česti slučajevi zaraze nakon cijepljenja?
Takvi se slučajevi mogu dogoditi, ali ne zbog cjepiva, nego zato što cjepivo još nije razvilo svoj učinak, objašnjavaju u HZJZ-u.
“Određena razina imunosti može se očekivati dva tjedna nakon prve doze, ali ta imunost neće biti razvijena u punoj mjeri i neće spriječiti razvoj bolesti. Puna učinkovitost cjepiva postiže se od 10 do 14 dana nakon primljene druge doze. Zaštita cjepivom nije stopostotna, no ako se osoba zarazi nakon cijepljenja, klinička bi slika trebala biti blaža ili simptoma ne bi trebalo biti”, objašnjavaju u HZJZ-u.
Učinkovitost je cjepiva koje se koriste u Hrvatskoj od 80 do nešto više od 90 posto. Do prije nekoliko dana evidentirano je šezdesetak slučajeva zaraze nakon druge doze, no s blažim simptomima.
4. Hoće li se desiti i četvrti val zaraze?
“Mi i dalje imamo relativno visok broj novozaraženih, hospitaliziranih i smrtnih slučajeva. No, vidimo da se treći val zaista polako smiruje, ali nekako presporo s obzirom na mjere, pogotovo u nekim županijama. Pretpostavljam da je razlog, u prvom redu, epidemijski zamor i činjenica da ljudi ne poštuju mjere kao prošle jeseni. Opušteniji su bez obzira na širenje novih sojeva i loše epidemijske podatke. Kad su u prosincu uvedene mjere, nakon Nove godine imali smo drastičan pad novozaraženih, a sad, ovog proljeća, taj se pad nije ponovio na taj način.
Da idemo prema smirivanju trećeg vala, to je evidentno. Četvrti val očekujem na jesen, ovisno o tome što će se događati preko ljeta, koliko će se ljudi cijepiti, s kakvom ćemo kolektivnom imunošću dočekati jesen i koliko će se ljudi pridržavati epidemioloških mjera preko ljeta. S obzirom na dinamiku procjepljivanja i pojavu novih visokozaraznih sojeva, pretpostavljam da će se četvrti val dogoditi kad se ljudi vrate s godišnjih odmora, a djeca sjednu u školske klupe. Doći će do porasta novozaraženih, no taj četvrti val sigurno neće biti visok kao ovaj treći”, smatra imunolog Z. Trobonjača.
