Uoči sastanka Vijeća za vanjske poslove 10. maja, poslao sam jasnu poruku liderima Bosne i Hercegovine tokom važne rasprave sa Predsjedništvom zemlje: oni moraju prestati koristiti nacionalističku retoriku podjela i umjesto toga se fokusirati na brzi napredak o reformama.
Sutra ćemo na Vijeću vanjskih poslova EU razgovarati o situaciji na Zapadnom Balkanu. Ova regija, u našem neposrednom susjedstvu, ima visoki prioritet na dnevnom redu EU: želimo pratiti ove zemlje u njihovom putu ka budućem članstvu u EU.
Međutim, Zapadni Balkan trenutno se suočava sa nekoliko ozbiljnih poteškoća, poput suzbijanja pandemije COVID-19, odnosa Beograda i Prištine, nedostatka napretka u pristupnim pregovorima Albanije i Republike Sjeverne Makedonije i trenutnih problema u Crnoj Gori. O svim tim pitanjima razgovarat ćemo sutra. Međutim, želio bih u ovom blogu naglasiti posebno tešku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Prije deset dana imao sam video konferenciju s tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem. Nadovezujući se na svoj intenzivni angažman posljednjih mjeseci, zatražio sam ovaj sastanak jer se politička atmosfera u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme znatno pogoršala.
Svjedočili smo uznemirujućoj migrantskoj krizi krajem prošle godine s vrlo nefunkcionalnim odgovorima vlasti u BiH. Posljednjih sedmica također negativni spin oko tekućih razgovora o neophodnim izbornim i ustavnim reformama kulminirao je raznim ‘non-paperima’, u kojima su neki kritizirali EU / SAD zbog njihove uloge u pomaganju u tim naporima.
Jedan od njih također je pozvao na prekrajanje granica u regiji i podjelu Bosne i Hercegovine po etničkim linijama, što je pogoršalo atmosferu i pokrenulo zagovaranje secesionističke agende i zapaljive reakcije.
Stoga sam odlučio sazvati članove Predsjedništva. Bio je to težak sastanak, s mnogo napada i optužbi između tri člana Predsjedništva BiH. Sa svoje strane sam im poslao snažnu i jasnu poruku.
Prvo, Zapadni Balkan, uključujući Bosnu i Hercegovinu, prioritet su na dnevnom redu EU. Zbog toga sam zakazao raspravu o regiji na narednom Vijeću za vanjske poslove 10. maja. Naša posvećenost regiji i njenoj perspektivi prema EU ogleda se u nivoima financijske potpore EU bez presedana – uključujući ublažavanje utjecaja COVID-19.
Prošle sedmice, zajedno sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina je primila prvu seriju vakcina koje finansira EU iz specifičnog aranžmana koji smo napravili za regiju: 213.822 doze BioNTech / Pfizer od ukupno 651.000 za cijelu regiju će biti dostavljene do kraja augusta. EU cjepiva dolaze bez ikakvih uslova – mi ih ne prodajemo, već ih doniramo.
Kada smo prošlog novembra u Sarajevu obilježili 25. godišnjicu Daytonskog mirovnog sporazuma, Predsjedništvo BiH se obavezalo da će pojačati napore kako bi osiguralo da svi građani mogu živjeti dostojanstveno, uz obostrano priznanje, poštovanje i razumijevanje. Retorika koja dovodi u pitanje integritet Bosne i Hercegovine ide u suprotnom smjeru i mora se zaustaviti. Govoriti o secesiji, novim granicama, daljim etničkim podjelama ili ratu je opasno i neprihvatljivo.
Stav EU se nije promijenio i neće se promijeniti: podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, a njena budućnost leži u EU kao ujedinjena i suverena zemlja. Snažno potičem svoje kolege da stanu na kraj svakom kontraproduktivnom diskursu i akcijama.
Kada sam bio u Sarajevu prošlog novembra, imao sam detaljan razgovor s članovima Predsjedništva BiH. Tada smo očekivali da će vlasti Bosne i Hercegovine iskoristiti ovu neizbornu godinu da se odlučno pomaknu sa Daytona na Brisel, sa značajnim napretkom u provedbi 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Evropske komisije još u maju 2019. Već je maj 2021 i nažalost do sada je postignut vrlo mali napredak.
Građani BiH i države članice EU žele vidjeti veći napredak i žele ga vidjeti sada. Čelnici zemlje trebali bi iskoristiti priliku za predstojeću raspravu u Vijeću za vanjske poslove u maju i predstojeće raspravu u Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje EU-BiH kako bi iznijeli pozitivne vijesti. Oni bi trebali doći pred stol sa konkretnim rezultatima, a ne samo sa obećanjima, pogotovo kada smo ta obećanja već čuli. Nema više šupljih riječi. Samo akcija i napredak mogu pokrenuti Bosnu i Hercegovinu naprijed na putu pridruživanja EU i dovesti do statusa kandidata. Nedostatak napretka i nastavak retrogradne retorike i djelovanja imali bi suprotan učinak.
Ključna stvar koja mora biti postignuta je ustavna i izborna reforma. Ovo može zvučati ambiciozno, ali ne postoji način da se izbjegnu izmjene i dopune Ustava BiH kako bi se udovoljilo standardima EU i provela tekuća presuda Evropskog suda za ljudska prava Sejdić i Finci. Bosni i Hercegovini je također potreban izmijenjeni izborni okvir u skladu s preporukama OSCE-a i GRECO-a. Znam da su ove reforme teške i da se dotiču vrlo osjetljivih pitanja: potreban nam je konstruktivan angažman svih lidera iz političkog spektra i civilnog društva da bismo uspjeli.
Jačanje vladavine zakona takođe ostaje neophodno. Sasvim je moguće finalizirati usvajanje zakona o javnim nabavkama, zakona o sukobu interesa i izmjena zakona o Visokom sudskom i tuzilačkom vijeću u narednim mjesecima u skladu sa zahtjevima EU. Sve drugo samo bi signaliziralo opstrukciju reformi potrebnih na evropskom putu.
Konačno, uloga EU, zajedno sa Sjedinjenim Državama, je da olakša pregovore i osigura da prijedlozi na stolu budu usklađeni sa standardima EU. Pokušaji lažnog predstavljanja uloge i namjere EU i naših međunarodnih partnera u Bosni i Hercegovini su neprihvatljivi. Moj specijalni predstavnik, koji je ujedno i predstavnik EU u BiH, ambasador Johann Sattler i njegovo osoblje, imaju moje puno povjerenje i podršku,piše N1
Posljednjih mjeseci uložio sam vrijeme i energiju da podržim Bosnu i Hercegovinu na putu reformi i pristupanja EU. Vlasti BiH sada trebaju pokazati državama članicama EU da mogu ispuniti ovaj važan plan.
