Ramazan nas je duhovno okrijepio, ulio nam novu životnu snagu, osnažio vjeru i probudio nadu. Ojačani smo postom i brojnim drugim ibadetima u ramazanu, pa se uzdamo u snagu koju nam je Uzvišeni dao kroz njih. Pred nama su borbe; više ih je, nije jedna, a najvažnija od njih je ona s našim pojedinačnim i zajedničkim slabostima. Vjera nudi dijalog, raspravu oko zajedničke riječi, zajedničkog dobra. Dijalog je put do dogovora, a svađa i nepovjerenje do destrukcije i uništenja, poručio je između ostalog reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović u hutbi tokom bajram-namaza kojim je danas počeo jedan od najvećih muslimanskih praznika Ramazanski bajram, javlja Anadolu Agency (AA).
U prisustvu velikog broja vjernika jutros je u džamijama širom Bosne i Hercegovine klanjan bajram-namaz. U Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu upriličena je centralna bajramska svečanost, a program su izveli poznati učači Kur’ana, ilahija i kasida. Bajram-namaz je Begovoj džamiji klanjan je u 6.02 sati, a namaz je predvodio i bajramsku hutbu kazivao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
„Počinje novo vrijeme naše duhovnosti. Ojačani smo postom i brojnim drugim ibadetima u ramazanu, pa se uzdamo u snagu koju nam je Uzvišeni dao kroz njih. U njemu smo postupali tako da nam Allahov hator bude važniji od našeg hatora; Njegova volja ispred naše volje, Njegova riječ ispred naših riječi i želja. Slijediti put vjere jeste svrha i cilj vjernika. To je put služenja Bogu, čisto pokoravanje, Njemu Jedinome. Ramazan nas je duhovno okrijepio, ulio nam novu životnu snagu, osnažio vjeru i probudio nadu. To nam je neophodno na putu na kojem jesmo, kojim hodimo, kako bismo se nosili s poteškoćama koje sa svakim putovanjem dolaze. Pred nama su borbe; više ih je, nije jedna, a najvažnija od njih je ona s našim pojedinačnim i zajedničkim slabostima“, kazao je na početku hutbe reis Kavazović.
Naglasio je kako se i ovoga ramazana, kao i mnogo puta do sada, moglo osvjedočiti da dunjalučki okean nije moguće oploviti bez svijesti o Bogu (takvaluku), jer su, kako je rekao, njegovi valovi ogromni, a ahiretske obale daleke.
Citirajući odlomak iz Kur’ana, u kojem se kaže: „Robuj Gospodaru svome, sve dok ti jamačno uvjerenje (jekin) ne nadođe“, Kavazović je poručio kako „samo Božije jedro (iman) i Njegovo uže (ibadet), pomoću kojih hvatamo Božiji vjetar, mogu nas održati na površini mora, da ne potonemo i da ne izgubimo našu kiblu (pravac) u bespućima dunjaluka“.
Naglasio je kako je vjera u Boga nepresušno vrelo snage.
Dalje je naveo kako svaki vjernik treba da nauči kako da se sa životnim ispitima i iskušenjima suoči u vjeri i nadi, oslanjajući se na Boga u svakom trenutku.
„Vjera traži da se fokusiramo na ono što nas ujedinjuje u vjerovanju i djelovanju, na ono što srca spaja, a ne na ono što ih razdvaja. Kada planu svađe, prepirke i mržnja, teško ih je obuzdati i zaustaviti. Ako smo vjernici, nikako ne bismo smjeli podcijeniti zlo mržnje koje se lukavo i prepredeno gnijezdi u ljudskoj duši. U početku mržnja dopušta da se osjećamo moćnim, zatim nas učini svojim saradnicima i na kraju i sama zagospodari dušom. Zbog toga je neophodno da muslimani ne zanemaruju Božije upozorenje koje glasi: ‘Sarađujte u dobru i bogobojaznosti, a ne sarađujte u grijehu i međusobnom neprijateljstvu’“, poručio je Kavazović.
Istakao je i kako mržnja “ne može obogatiti našu zajednicu, niti povećati njen ugled, ali može uništiti mostove među našim ljudima i svaku nadu u zajedničku budućnost”.
„Umjesto svađe, vjera nudi dijalog, raspravu oko zajedničke riječi, zajedničkog dobra. Dijalog je put do dogovora, a svađa i nepovjerenje do destrukcije i uništenja“, rekao je Kavazović.
Muslimani posebno, ali i ljudi općenito, trebaju biti jedno tijelo, jedna duša, srce koje teži k istom cilju, miru među ljudima i narodima. Takvi jesu oni koji se međusobno pomažu, oni koji raspravljaju o različitim pitanjima, uz međusobno uvažavanje.
“Ružno je slušati uvrede i otvoreno neprijateljstvo jednih prema drugima od onih koji za sebe govore da su vjernici. Nije musliman onaj od čijeg jezika i ruku nisu mirni drugi ljudi i muslimani, makar klanjao i postio, zekat davao i hadž obavio. On to nije sve dok ne popravi svoje ponašanje i svoja djela i sve dok se ne vrati na put islama. Nesloga i svađa u zajednici u pravilu ohrabruju druge da napadaju i ugrožavaju njenu sigurnost”, rekao je Kavazović, potkrepljujući to i kur’anskim ajetom: „Nemojte se svađati pa da propadnete i oslabite…“
„Svađa je ono što nas ne vodi do cilja, ono što stvari ne popravlja, već ih čini gorim. U našem javnom prostoru, posebno među muslimanima-Bošnjacima, širi se svađalački mentalitet. To nije dobro! Na tu bolest su dužni ukazivati umni ljudi među nama. Trebamo se osloboditi zapaljivih riječi i glasnogovornika koji u naše ime truju odnose među nama. Umjesto toga, iskoračimo u javni prostor i argumentirano, s uvažavanjem, ukažimo na one anomalije koje slabe našu zajednicu i ugrožavaju sigurnost zemlje. Suprotstavimo se ljudima koji ugrožavanju naše jedinstvo, našu zajednicu, zemlju i narod. Ne podcjenjujmo opasnosti koje su pred nama. Ne smiju nas zateći uspavane, ali ni obeshrabriti. Svaka zajednica koja vjeruje i bori se i koja je spremna suočiti se sa sobom, sa svojim slabostima, sposobna je da raste i razvija se“, poručio je Kavazović, te dodao:
„Naša domovina Bosna i Hercegovina jeste u poteškoćama, ali one nisu ni blizu onih koje smo ostavili iza sebe. I danas, kao i uvijek, neka su nam na umu riječi hazreti Omera, koji je rekao: ‘Ne bojim se velikog broja neprijatelja koji je pred nama, strah me je velikog broja grijeha i poroka koji su u nama.’ Zato se borimo i budimo ustrajni u borbi s našim slabostima. Neka nas ne obuzimaju malodušnost i beznađe. Budimo odlučni i dosljedni u slijeđenju našega cilja: da budemo dobri i iskreni muslimani, predani Bogu, odani zemlji i narodu, u svojoj domovini i na svome.“
Kavazović je bajramsku hutbu završio riječima:
„Zamolimo Ga da nas zaštiti od bolesti, briga i nemarnosti prema zajednici, narodu i domovini. Poželimo od Njega da Svoju milost i blagodat podari svim ljudima, a posebno siromašnima i bolesnima. Zamolimo ga da spusti mir na svetu zemlju, ja Qudsk (Jerusalem), mir koji je tako potreban. Svima vama, braći sestrama u domovini i dijaspori, u Sandžaku, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji, želim sretne i berićetne bajramske dane, da ih u miru, zdravlju i zadovoljstvu provedete sa svojom porodicom, rođacima i komšijama. Bajram šerif mubarek olsun!“
Ramazanski bajram, jedan je od dva najznačajnija islamska praznika kojim se obilježava kraj posta. Muslimani se ovoga bajrama raduju jer su ispostili mjesec ramazan, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu Uzvišenom. Nakon ramazana slijedi mjesec ševval, čija se prva tri dana obilježava Ramazanski bajram. Praksa je da se muslimani na Bajram okupaju, obuku najljepša odijela, odlaze na bajram-namaz, potom posjećuju mezarja, obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, dijele sadaku.
