Od 2001. do 2007. bio je gostujući profesor na Univerzitetu Johns Hopkins u Baltimoreu, a 2011. primljen je u prestižno Johns Hopkins Society of Scholars. Od 2016. godine voditelj je Naučnog centra izvrsnosti za personaliziranu brigu za zdravlje, a od 2018. vodi i Centar kompetencija u molekularnoj dijagnostici.
Godine 2007. utemeljio je Genos, Privatni istraživački institut koji danas zapošljava više od 40 istraživača i partner je u velikom broju međunarodnih naučnih projekata. Analiza koju je Svjetska banka provela u 2019. rangirala je Genos među tri najbolje naučne institucije u susjednoj Hrvatskoj, a časopis “The Scientist” ga je 2013. proglasio najboljim mjestom na svijetu za rad istraživača u industriji.
Sa profesorom Laucom, koji je do sada objavio više od 200 radova, koji su citirani više od 5.000 puta, razgovarali smo o trenutno globalnoj situaciji sa pandemijom koronavirusa, vakcinaciji, novim sojevima, četvrtom valu…
Prednosti masovne vakcinacije protiv COVID-19 već su osjetile mnoge zemlje širom svijeta, poput Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Velike Britanije. Kina se, također, prema informacijama koje dobijamo, uspješno izborila s virusom. I mnoge druge zemlje poput Španije, Njemačke, Italije, Francuske…, uveliko vakcinišu i revakcinišu svoje stanovništvo, ali i zemlje u regiji, Srbija i Hrvatska bilježe dobre rezultate. Koliko je ustvari vakcinacija zaista utjecala na vraćanje “normalnom načinu života” u zemljama sa najvišom stopom imunizacije?
– Zemlje poput Izraela, koje su vakcinisale veliki dio populacije, ukinule su gotovo sve mjere i vratile se normalnom životu. S druge strane, Ujedinjeno Kraljevstvo također je vakcinisalo veliki dio stanovništva i više praktično nemaju teško bolesnih ljudi s COVID-19. No, ipak još zadržavaju na snazi veliki broj restrikcija. Lično mislim da je to potpuno nepotrebno i da bi se države u kojima je više od oko 70 posto populacije – što preboljelo, što vakicinisano, trebale vratiti normalnom životu.
Kakva je trenutno globalna situacija sa koronavirusom?
– Na sjevernoj hemisferi koronavirus se sezonalno povlači i cijela Evropa i Amerika bilježe vrlo malo bolesnih. Nažalost, u Južnoj Americi, u kojoj počinje zima, situacija je puno teža i primjera radi Urugvaj, koji je dugo slovio za jednu od najuspješnijih zemalja, trenutno ima najviše dnevno zaraženih i umrlih ljudi u svijetu, dok je Paragvaj po ukupnom broju umrlih najgori.
Neki naučnici to negiraju, no drugi se plaše tzv. četvrtog vala koji bi nam mogla donijeti jesen. Koliko je to zaista izvjesno?
– U zemljama koje su imale veliki broj oboljelih ili koje su vakcinisale veliki dio populacije, postoji vrlo mali rizik od velikog četvrtog vala. S druge strane, u državama koje imaju manji broj preboljelih taj rizik doista postoji. I u Hrvatskoj i u BiH COVID-19 je preboljelo više od polovine populacije, tako da kod nas ne postoji rizik od velikog četvrtog vala. Morao bi se pojaviti neki potpunu drugačiji soj ili čak novi virus da bi se to dogodilo.
Mnogi se plaše novih sojeva koronavirusa. U proteklom periodu Indiju je poharala zaraza. Sada imamo i vijetnamski soj koronavirusa koji je otkriven krajem prošlog mjeseca, a spoj je dvije zaraznije varijante – britanske i indijske. Kako su već prenijeli strani mediji, soj je otkriven u Vijetnamu, a tamošnji ministar zdravstva Nguyen Thanh Long izjavio je kako je nova mutacija vrlo opasna. Ono što sve zanima je, kako će se situacija sa novim sojevima dalje odvijati, mogu li nas vakcine zaštititi od njih?
– Broj zaraženih u Indiji u velikom je padu, a sva istraživanja pokazuju da su oni koji su preboljeli bilo koju varijantu virusa ili su vakcinisani, u najvećoj mjeri zaštićeni i od tog indijskog ili kako ga sada zovu – Delta soja. Nove virusne varijante stalno se pojavljuju i struka ih treba pratiti, no nijedna koja se do sada pojavila nije toliko drugačija od originalnog soja da bi to trebala biti tema za raspravu u medijima.
Bosna i Hercegovina još nije počela sa masovnom vakcinacijom. Zbog toga se mnogi plaše i sa zebnjom gledaju na jesen. Istina, nadležni umiruju građane da bi tokom ovog i naredna dva mjeseca u BiH trebalo stići puno više vakcina. Kako Vi gledate na cjelokupnu situaciju u BiH i šta bi nadležni trebali pod hitno uraditi kako bismo septembar dočekali spremniji?
– Mislim da je jako važno osigurati dovoljno vakcina kako bi se prije zime vakcinisali oni dijelovi populacije koji imaju visoki rizik od teškog oblika bolesti. Tu se prvenstveno radi o starijim od 60 godina te mlađim koji su pretjerano gojazni. Na taj način bi osigurali da na jesen ne bude puno teško bolesnih i umrlih ljudi. Mlađi i zdravi ovaj virus uglavnom dobro podnose, a veliki dio ih je već i prebolio tako da ne očekujem veće probleme kada dođe zima.
Pitanje koje, vjerujem, zanima sve one koji su prebolovali COVID-19 ili su primili vakcinu je – koliko su zaštićeni od moguće ponovne infekcije?
– To još niko ne zna, ali istaknuo bih da ni oni, koji su preboljeli zarazu u prvom valu, nisu počeli ponovno obolijevati, tako da se čini da zaštita traje najmanje godinu.
Šta ustvari možemo očekivati u narednim mjesecima? Kako će se dalje odvijati situacija sa SARS-CoV-2? Hoćemo li se protiv koronavirusa morati svake godine vakcinisati kao što to činimo i protiv sezonske gripe?
– Lično mislim da je pandemija u Evropi praktično gotova i da se trebamo vratiti normalnom životu. Ukoliko se negdje počne ponovo javljati veliki broj teško bolesnih ljudi, možda će trebati dodatne doze vakcina. No, kako koronavirusi puno sporije mutiraju od virusa gripe, ne očekujem da će za njih biti potrebna nova vakcina svake godine – kazao je Lauc u intervjuu za Faktor,piše Crnahronika
