Mikrobiolog Branko Rihtman, bosanskohercegovački naučnik sa Univerziteta u Warwicku u Velikoj Bitaniji, svojim Twitter postovima skrenuo je pažnju o tome koliko je ozbiljan novi soj delta virusa.
Šta je novi delta soj, koji već nazivaju “bliska i sadašnja opasnost”, koliko je izložena populacija u našoj državi sa minimalnom stopom imunizacije, dok se susjedi takmiče da pred jesen dostignu 70 posto imuniziranih da bi pandemiju stavili pod kontrolu, šta možemo očekivati, a koje epidemiološke mjere treba poduzeti?
-Bez da ulazimo u molekularne odlike mutacija koje razlikuju ovaj soj od prethodnih sojeva, dvije su razlike najbitnije. Širi se puno lakše i brže od prijašnjih sojeva. Računa se da je otprilike 60 posto zarazniji od Alfa soja (britanskog). To se odražava na činjenici da je potreban vrlo mali broj viriona da se zarazimo, pa je sada dovoljno da samo prođemo pored osobe koja je zaražena da ga pokupimo. Ne zna se još da li ima istu ili težu kliničku sliku, ali po onome što znamo od prijašnjih sojeva, virus koji se brže širi je opasniji od virusa koji se širi istom brzinom kao prijašnjih sojevi, a ima težu kliničku sliku. Druga razlika je da ima malo drugačije simptome od prijašnjih sojeva. Naime, ne izaziva gubitak čula mirisa i okusa već samo glavobolju, grlobolju, curenje nosa i temperaturu. Simptomi su mu identični težoj prehladi, tako da veliki broj ljudi misli da su samo prehlađeni kad dobiju prve simptome.
“PITANJE JE DANA KADA ĆE SE POJAVITI U BIH”
-Kao i kod drugih sojeva koji se brzo šire, pitanje je samo dana kada će se pojaviti u Bosni i Hercegovini. S obzirom da se kod nas mali broj primjeraka sekvencira, kao i da su granice otvorene, a mjere maltene nepostojeće, vjerovatno je da je već prisutan i da ga samo nismo identifikovali. Vakcine i dalje pružaju dobru zaštitu od hospitalizacije i smrti – Pfizer i do 96 posto, 14 dana nakon druge doze, AstraZeneca do 92 posto, 14 dana nakon druge doze. No, virus već uspijeva da izbjegne neutralizirajuća antitijela, posebno nakon prve doze gdje je AstraZenecina vakcina samo 30 posto efikasna u neutralisanju virusa, a Pfizerova do 60 posto. U Velikoj Britaniji je značajan broj oboljelih koji su primili samo jednu dozu i zbog toga su druge doze vakcina pomaknute sa 12 sedmica na 8 sedmica, kazao je Rihtman.
Smtra da smo s obzirom na proces imunizacije u BiH jako smo izloženi.Kao što sam rekao, pitanje je vremena. Bez masovne vakcinacije i bez mjera, pitanje je vremena kada će krenuti novi val zaraženih. Zbog drugačijih simptoma, zbog brzog širenja virusa, zbog malog broja primjeraka koji se sekvenciraju, zbog otvorenih granica i zbog nedostatka mjera – svi ovi faktori doprinose budućem novom talasu.
KADA ĆE KRAJ PANDEMIJE?
Poruka je da smo mi sudije koje sviramo kraj. Sve dok se ne vakcinišemo, a u periodu do vakcinacije ne pridržavamo mjera, kraja neće biti. Moramo se čuvati, moramo se pridržavati mjera i moramo nastaviti zahtijevati od nadležnih da osiguraju vakcine i proces vakcinacije.
-Uvođenje mjera, kada broj oboljelih krene da raste i kada bolnice opet budu preokupirane ljudima koji umiru na respiratorima, tada je već kasno za uvođenje mjera. Mjere treba uvoditi prije nego što krene val zaraze. Zato bi nadležni trebali da uvedu i sprovedu mjere koje će napraviti balans između sprečavanja ekonomske štete i sprečavanja zdravstvene katastrofe. Smanjiti dozvoljeni broj ljudi u zatvorenim prostorima, kažnjavati nenošenje maske u javnom transportu i zatvorenim prostorijama, pojačano testiranje populacije, posebno mladih i djece da bi se spriječilo širenje, sprovođenje karantina za oboljele. Imamo već dovoljno primjera iz svijeta kako se to radi i koje su mjere efikasne u suzbijanju zaraze, kazao je Rihtman, piše N1
