Valentin Incko (Inzko) obavljao je dužnost visokog predstavnika u BiH od 26. marta 2009. godine. Danas mu i zvanično završava dugogodišnji mandat u našoj državi, a povodom toga, u oproštajnom intervjuu za „Sedmicu“, između ostalog, kazao je da od disolucije Bosne i Hercegovine nema ništa.
Najtužniji dan
Došao je kraj Vašeg mandata u BiH. Koji moment, dan ili događaj možete izdvojiti kao najdraži, a koji kao najteži tokom mandata?
– Dva su događaja koja će zauvijek ostati u mom sjećanju. Najradosniji dan mog mandata bio je 15. decembar 2010. godine. Tada su građani Bosne i Hercegovine mogli, nakon što je Evropska unija dan ranije objavila tu odluku u svom službenom listu, slobodno i bez viza putovati u Evropsku uniju. Nezaboravni su bili prizori mladih ljudi koji su iskoristili tu mogućnost da odu u Beč na kafu i da se vrate.
Mislim da je za mnoge građane BiH to bio veoma radostan dan, zapravo potvrda da su i oni dio Evrope. Kao specijalni predstavnik Evropske unije i visoki predstavnik, a tada sam imao obje funkcije, bio sam tog dana u 5 sati ujutro na Sarajevskom aerodromu da ispratim 100 oduševljenih mladih ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine koji su otputovali taj dan u Brisel.
S druge strane, najteži, pa samim tim i najtužniji dan u mom mandatu, bio je kada je okončan mandat stranih sudija i tužilaca. Mislim da je vrijeme pokazalo da je to bila pogrešna odluka, budući da je situacija u pravosuđu rak-rana Bosne i Hercegovine. Mislim da bi situacija bila, ako ne potpuno, onda barem u značajnoj mjeri drugačija da su oni ostali dijelom pravosuđa u Bosni i Hercegovini.
oDugo ste u BiH, možete li procijeniti šta će se dešavati u mandatu Vašeg nasljednika. Očekujete li da Šmit nastavi koristiti bonske ovlasti? Koji ćete savjet dati Vašem nasljedniku?
– Ne bih želio govoriti o tome koje prioritete u radu će imati moj nasljednik na funkciji visokog predstavnika, dozvolite da o tome on sam govori. Ono što mogu reći jeste da on dolazi s punim ovlaštenjima koja su data visokom predstavniku, a moj savjet, odnosno sugestija, bit će to da se fokusira na vladavinu prava. To je ključno pitanje za budućnost Bosne i Hercegovine i njen napredak ka euroatlantskim integracijama.
Entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH
Zabranili ste negiranje genocida u BiH. Očekujete li da će se zbog ove odluke pokrenuti disolucija BiH, kako to najavljuje član Predsjedništva BiH Milorad Dodik?
– Naravno da neće. Gospodin Dodik vrlo dobro zna da od toga nema ništa, kao i to da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i da oni pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH. On, zapravo, koristi svaku priliku da promovira svoju i agendu svoje političke partije, pritom nimalo ne vodeći računa o posljedicama koje se odražavaju na cjelokupan narod koji živi u Republici Srpskoj.
Veoma jasno sam rekao u svom saopćenju za javnost nakon odluke da nema kolektivne krivice, nema loših naroda i da je cilj moje odluke da riješi nedostatak postojećeg pravnog okvira, koji ne nudi adekvatan odgovor na problem govora mržnje, a koji se manifestira kroz negiranje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, pa čak i kada su za te zločine već donesene pravomoćne presude od domaćih i međunarodnih sudova. Još jednom ponavljam – ove zakonske izmjene nisu usmjerene ni protiv jednog naroda.
Znamo da ne volite govoriti o imenima, ali možete sebi to dozvoliti, budući da Vam se mandat završava. Koji su to političari, stranka ili više njih, prema Vašem mišljenju, najodgovorniji za loše stanje u kojem se trenutno nalazi BiH?
– Najodgovornije su, naravno, one stranke koje su najveće i političari koji su na vlasti najduže. U dobrom i lošem. Suodgovorni su i građani koji ponovo glasaju za jednu ili drugu političku opciju. Od političara bih spomenuo dvojicu – pokojnog Sulejmana Tihića, a od živih Bogića Bogićevića.
Ostavljam Vam u amanet da ponovo pročitate moje izvještaje Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. U tim izvještajima je sve, pa i imena za koja me pitate. Ono što bih želio reći jeste to da ova zemlja ima mnogo više dobrih i sposobnih ljudi koji žele da ona krene naprijed. Oni su većina, ali su, nažalost, previše tihi. I želim da ih, na kraju svog mandata, ohrabrim da istupe, da se angažiraju, da bolju budućnost ostvare sada i ovdje, jer su dovoljno vrijedni, pametni i sposobni da to urade.
Negiranje genocida
Očekujete li da će Tužilaštvo i Sud BiH početi primjenjivati Vaše izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH i kažnjavati negatore genocida i one koji veličaju ratne zločine i zločince?
– Apsolutno! Zakon je tu da se primjenjuje, a ne da bude mrtvo slovo na papiru.
Nije ovdašnja mržnja specifična za ovog čovjeka
Šta biste poručili građanima Bosne i Hercegovine?
– Naša zajednička kuća se zove Bosna i Hercegovina i zaista ne treba da bude tijesna. Veća je od tri države zajedno, Belgije, Slovenije i Luksemburga. Ima mjesta za sve, ako čeljad nisu bijesna. Zajednička kuća mora biti zasnovana na zdravim temeljima, iskonskom povjerenju, dobrom komšiluku i uzajamnom poštovanju.
Kuća se treba graditi na istini, a ona se ne ravna prema nema, nego se mi moramo prema njoj. Istina je osnova za pravednost, a svi želimo živjeti u normalnoj državi. BiH još ima izniman potencijal dobrote. Nije ovdašnja mržnja specifična za ovog čovjeka, nego je samo mnogo različitosti na jednom mjestu.
Ima u ovoj zemlji i ljudi koji mogu biti zli i opaki, uporedivi s mračnim tipovima o kojima su pisali Ćopić, Kulenović, Andrić,piše Avaz
Ovdje sam doživio takvu ljudskost, darežljivost, širinu duše koja se rijetko može naći, ali i takvo zlo kao nigdje drugo. Ne odlazim potpuno sretan, svjestan sam svojih ograničenja i institucije koju sam predstavljao, ali sam istinski zahvalan ljudima ove zemlje. BiH je imala i ima svoje heroje. Ima „Pravdu za Davida i Dženana“, koja je ujedinila čitav region. BiH je moderna, ali i tradicionalna. Pravi biser u srcu Evrope. Ima dušu i preživjela je nešto što nije niko posljednjih desetljeća. Hvala vam.
