dsjetimo, pod lupom revizora bio je isti izvještaj koji je oborio Parlament FBiH je 26. maja ove godine. Vlada FBiH ga, ističu revizori, čak nije ni dostavila Uredu za reviziju, “što je bila obveza sukladno članu 16. stav 2. Zakona o reviziji institucija u FBiH”.
“Izvještaj o izvršenju Budžeta FBiH nije sačinjen shodno članku 97. Zakona o budžetimau FBiH. Ono nije usklađeno sa sadržajem i klasifikacijama računa proračuna i ne sadrži sve informacije i podatke propisane članom 97. Zakona: početno i završno stanje imovine, obveza i izvora vlasništva, objašnjenje većih odstupanja. U Izvještaju nisu prezentirane sveobuhvatne informacije o realizaciji mjera za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19, što je, uvažavajući izdvajanja sredstava iz Budžeta FBiH za COVID-19, kao i činjenicu da je za implementaciju Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica realizirano svega 18,63% (90.934.169 KM) osiguranih sredstava za ove svrhe (488.207.999 KM), na primjeren način trebalo obrazložiti”, istaknuli su revizori.
Konstatirali su ida Ministarstvo finansija nije na adekvatan način izvijestilo Vladu FBiH o izvršenju Budžeta FBiH za 2020. godinu, kako je to propisano odredbama Zakona o budžetima u FBiH.
Revizori navode da Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nije realiziran u skaldu s planiranim sredstvima. Za implementaciju Zakona osigurana su sredstva u iznosu od 488.207.999 KM, a realizirano je tek 18,63% (90.934.169 KM), i to samo za subvencioniranje doprinosa za obvezna osiguranja.
“Podaci prezentirani u informacijama Ministarstva finansija jasno ukazuju na to da je već tada bilo primjereno, opravdano i potrebno poduzeti odgovarajuće analize i aktivnosti s ciljem preispitivanja implementacije Zakona, odnosno aktivnosti koje bi za posljedicu imale obuhvat većeg broja subjekata trenutnim mjerama i/ili uvođenje novih mjera. To više dobiva na važnosti jer je Zakon prestao važiti 31.7.2020. godine”, ističu revizori.
Kako navode, nije prezentirano da je Ministarstvo finansija, u saradnji s Vladom FBiH, poduzimalo aktivnosti s ciljem većeg doprinosa ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, odnosno većeg obuhvata privrednih subjekata, što bi za posljedicu imalo veću realizaciju odobrenih sredstava na poziciji „Tekući transferi drugim razinama vlasti – Fond za stabilizaciju privrede“.
Vlada FBiH je 16. Oktobra 2020. godine donijela Uredbu o interventnim mjerama za potporu ugroženim sektorima gospodarstva FBiH u okolnostima pandemije COVID-19
Međutim, revizori konstatuju: Članom 7. Uredbe definirani su neprihvatljivi korisnici. Između ostalih, to su i korisnici koji su nakon 1. 8. 2020. godine isplatili dividendu/dobit iz prethodnih godina, osim ako je dividenda isplaćena u obliku dionica korisnika pomoći. Navedena odredba je neprimjerena s aspekta moguće dodjele financijske potpore korisnicima koji su do 1. 8. 2020. godine isplatili dividendu/dobit i dobiva više na značajnosti ako se uzmu u obzir opći i posebni ciljevi dodjele financijske potpore definirani Uredbom. nije uzeto u razmatranje stanje zaposlenih i smanjenje radnih mjesta u financiranim djelatnostima u odnosu na prethodnu godinu.
Prema raspoloživim podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih na 30. 9. 2020. godine (koji je bio jedan od kriterija za dodjelu financijske pomoći) u odnosu na početak proglašenja stanja nesreće i isti dan prethodne godine, kod većeg broja korisnika značajno je smanjen, a da to nije obuhvaćeno Uredbom.
“Planiranje i donošenje Proračuna FBiH za 2020. godinu i Izmjena i dopuna Budžeta FBiH za 2020. godinu nije u cijelosti vršeno sukladno Zakonu o budžetima u FBiH, budući da su planirani prihodi realizirani manje za 422.632.552 KM, a rashodi za 778.725.361 KM. Nisu planirana sredstva za izmirenje dospjelih obveza temeljem pravomoćnih presuda i sudskih rješenja o izvršenju iz prethodnih razdoblja, u iznosu od 42.505.544 KM”, ocijenili su revizori.
Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica predložilo je Ministarstvo finansija. Revizori kažu da nisu poduzete aktivnosti u dijelu novih izmjena i dopuna Proračuna FBiH za 2020. godinu, s obzirom na to da je Zakon prestao važiti 31. 7. 2020. godine,
Najznačajniji tekući transferi drugim nivoima vlasti iskazani su kod sljedećih korisnika: Ministarstvo zdravstva (31.938.448 KM), Ministarstvo rada i socijalne politike (33.525.696 KM), Ministarstvo financija (20.189.805 KM), Ministarstvo kulture i sporta (6.298.500 KM), Ministarstvo prostornog uređenja (2.600.000 KM), Ministarstvo obrazovanja i znanosti (1.398.242 KM) i Ministarstvo okoliša i turizma (1.000.000 KM).
“Obavljenom revizijom transfera dodijeljenih nižim razinama vlasti kod jednog broja budžetskih korisnika konstatirano je da nije utvrđena namjena i svrha transfera, te ne postoji zakonski temelj za planiranje; nije bilo javnog poziva za dodjelu transfera, tako da nije osiguran jedan od glavnih proračunskih principa – transparentnost, te nije prezentirana dokumentacija temeljem koje bi se potvrdio način raspodjele sredstava”, istaknuli su revizori.
Najznačajniji tekući transferi pojedincima iskazani su kod sljedećih korisnika: Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica (22.598.415 KM), Predsjednik i dva potpredsjednika FBiH (55.800 KM) i Parlament FBiH (50.750 KM).
“Obavljenom revizijom transfera dodijeljenih pojedincima, kod jednog broja proračunskih korisnika konstatirano je da nije bilo zakonskog temelja za planiranje, nije objavljen javni poziv za dodjelu sredstva, zbog čega nije osiguran jedan od glavnih proračunskih principa – transparentnost, nisu utvrđene procedure o načinu rangiranja i raspodjele planiranih transfera”, naveli su, između ostalog, revizori.
Prema evidencijama Ministarstva financija, taksa na nepovučena sredstva ugovorena je i plaća se za 16 projekata. Dinamika implementacije ugovorenih sredstava dirketno utječe na visinu ovih troškova. Ugovoreni iznos kredita za tih 16 projekata iznosi 1.199.327.068 KM. Povučeni iznos kredita zaključno s 31. 12. 2020. godine iznosio je 538.724.713 KM, dok je iznos nepovučenih sredstava iznosio 660.602.355 KM. Ukupna plaćena taksa na nepovučena sredstva, zaključno s 31. 12. 2020. godine, iznosila je 18.196.055 KM, od čega se na taksu plaćenu u 2020. godini odnosi 3.158.099 KM. Sve obveze po troškovima na nepovučena sredstva snose krajnji korisnici kredita, osim obveza po kreditima Međunarodne banke za obnovu i razvoj – IBRD, koji se plaćaju iz Proračuna FBiH. U Prilogu Izvješća dan je tabelarni prikaz projekata za koje nisu povučena kreditna sredstva, a za koje je ugovorena i plaća se taksa na nepovučena sredstva.
“Vlada FBiH je 22. 7. 2021. godine dostavila komentar na Nacrt izvještaja o financijskoj reviziji Izvještaja o izvršenju Budžeta FBiH za 2020. godinu. Vlada FBiH nije se očitovala na Nacrt izvješća u svojstvu izvršnog organa FBiH. Od ukupno 16 ministarstava, njih 11 u svojim komentarima konstatiralo je da nema komentara na Nacrt izvješća o financijskoj reviziji Izvješća o izvršenju Proračuna FBiH za 2020. godinu, a to su: Ministarstvo trgovine, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo obrazovanja i znanosti, Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Ministarstvo okoliša i turizma, Ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstvo kulture i sporta”, kaže se, između ostalog, u izvještaju federalnih revizora,piše Slobodnabosna
