Iako stvarne razmjere nasilja u porodici nisu poznate, ipak je statistika i dalje zastrašujuća. Štaviše, još je poraznija u protekloj godini u odnosu na 2020., kada je val nasilja, usljed korona krize i socijalne izolacije, zapljusnuo i BiH.
Generalno, prema podacima Federalne uprave policije (FUP), u protekloj godini zabilježen je porast broja krivičnih djela protiv braka, porodice i mladeži, bilo ih je čak 1.002. To je za 111 više u odnosu na 2020. godinu.
Upravo se najviše krivičnih djela odnosi na nasilje u porodici, kojih je zabilježeno 940. Bilo je 948 prijavljenih osoba, a 515 ih je uhapšeno,piše Avaz.
Iako su u rubrici „žrtve“ i dalje najčešće označene žene, nerijetko to su i djeca. I dok žene zlostavljaju dominantno muževi, zabilježeni su slučajevi gdje su nasilnici i djeca, pogotovo sinovi, a čije su žrtve često oba roditelja. Također, nedavno je u Čapljini muškarac prijavio da ga uznemirava i prijeti mu rođeni brat.
Sandi Dizdarević, kriminalistički psiholog, koji je i autor romana u kojem je žena žrtva zlostavljanja progovorila o ovoj temi, kaže nam kako postoji puno faktora koji su utjecali na dokumentiranje broja krivičnih djela nasilja u porodici.
Društvo stagnira
– Statistički promatrano, došlo je do povećanja i ta tendencija se može dovesti u vezu s izolacijama, COVID-19, nezaposlenošću, alkoholizmom. Međutim, pravo pitanje u odnosu na statistički prikaz broja slučajeva jeste koliko je novih porodica unutar kojih se nasilje desilo i radi li se uopće o novim ili su se samo stari i poznati ponovo našli u policijskim statistikama – ocjenjuje prof. Dizdarević.
Nervoza prerasta u sukobe
Marko Romić, specijalista traumatske psihologije, navodi kako je više nego jasno da je situacija s koronavirusom produbila postojeće međuporodične probleme i stvorila nove.
– Lako je razumjeti to da je pod prijetnjom gubitka posla ili smanjenja plaće kod jednog ili oba bračna partnera, dakle usljed smanjenja dotoka materijalnih sredstava potrebnih za život, došlo do pojave nervoze. Nervoza se, potom, odražava na njihovu međusobnu komunikaciju, što, u brojnim slučajevima, dovodi i do nasilja – kaže Romić.
