Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedavajući Doma naroda u Parlamentu BiH Dragan Čović danas u Briselu učestvuju na sastanku s poslanicima Odbora za vanjska pitanja Evropskog parlamenta.
Kako je ranije najavljeno, na sastanku će biti razmijenjena mišljenja o situaciji u BiH.
Postoje tri izbora za BiH
Prvi se obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić putem videolinka.
– BiH ima tri puta kojima može krenuti s političke raskrsnice. Prvi je da se izabere put da provede 14 ključnih prioriteta. Tako se BiH nepovratno okreće EU. Mišljenja sam da je EU put BiH uz NATO put dodatna garancija egzistencije BiH. Svaki drugi izbor predstavlja veliki izbor.
Drugi izbor za moju zemlju je da sve ostane ovako kako je sada. Svakako postoji treći izbor, a to je da krenemo nazad, čak i u odnosu na sadašnje stanje, a rezultat će biti konflikt. Etnički strukturiran elektronski sistem izbora na jednom dijelu BiH koji se sada pokušava nametnuti je, definitivno, početak disolucije BiH.
Komšijske zemlje ovdje to ne pokušavaju učiti kroz agresiju. Iskreno, to su radili od 1992. do 1995., što je dokazano u presudama međunarodnih sudova. Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je “srpski svet”? Kako drugačije nazvati miješanja Hrvatske kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona? Zar je potrebno podsjećati na stav Čovića kako Rusija treba povećati utjecaj u BiH? To je taj treći put za BiH – rekao je Komšić.
Dejtonski mirovni sporazum nije statičan okvir
Drugi se obratio član Predsjedništva Šefik Džaferović.
– Javnost u BiH cijeni pozornost i podršku Evropskog parlamenta u našoj zemlji. Pozitivni utjecaji su vrlo važni. Današnja diskusija odvija se tokom ruske agresije na Ukrajinu, koju je BiH osudila. Pažljivo pratimo dešavanja jer smo svjesni utjecaja Rusije na zapadnom Balkanu.
BiH se nalazi na prekretnici. Već više od pola godine traje kriza. Ona je izazvana potezima entiteta RS. Vlasti Republike Srpske, s gospodinom Dodikom na čelu, otvoreno narušavaju Dejtonski mirovni sporazum. Da su potezi vlasti secesionistički, primijetile su sve relevantne međunarodne institucije. Zbog prijetnje secesijom u BiH je pojačano prisustvo EUFOR-a u BiH.
Dejtonski mirovni sporazum nije statičan okvir sa zamišlju da BiH drži u stanju u kakvom je bila 1995. godine. Zamišljen je kao dinamičan okvir koji će osigurati obnovu i razvoj BiH.
Dame i gospodo, da je Dejtonski sporazum dinamičan okvir koji treba unaprijediti i približiti evropskim standardima, potvrdile su i presude međunarodnih sudova. Mnogo puta smo proteklih godina mogli čuti neistinu da je hrvatski narod u BiH majoriziran.
Stranka kojoj pripadam ima dvostruko više glasova od stranke gospodina Čovića, ali njegova stranka ima dvostruko više ministara na nivou FBiH nego moja stranka. Toliko su snažni da se nijedna odluka ne može donijeti bez njih. Sada prijete da spriječe održavanje izbora u oktobru.
Presudama Evropskog suda nije presuđeno ovo što traži HDZ BiH, oni zapravo traže promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Mi vidimo budućnost BiH i njenih građana kao punopravni član Evropske unije – zaključio je Džaferović.
BiH je u permanentnoj krizi
Treći se obratio član Predsjedništva Milorad Dodik.
– Vjerujem da smo ovo trebali učiniti ranije i češće. Nisam došao ovdje da polemišem sa svojim kolegama, premda se ne slažem s mnogim stvarima koje su ovdje iznesene. Kao što vidite, gospodin Džaferović je okrivio gospodina Čovića kao predstavnika Hrvata i mene kao predstavnika Srba.
Prema njihovoj priči, jedino su oni u pravu i oni odlučuju šta je istina, a svi koji ne misle tako su loši. BiH je u permanentnoj krizi, nije uspjela bez međunarodnog miješanja. Htjeli ili ne, uglavnom, BiH je nestabilna, mnogi kažu, i nemoguća država imajući u vidu neke istorijski stečene razlike.
Sada imamo dva muslimanska člana Predsjedništva i jednog srpskog. Imamo derogaciju konstitutivnog sistema u BiH otvoreno, gdje muslimani tako pokušavaju zaokružiti moć u BiH.
Hrvati u BiH ne želi biti preglasani, a Čović je loš u ovoj priči. Zato RS očekuje od međunarodnih faktora i insistira da se drži Dejtona i čuva konstitutivnost. I ova priča, kako je predstavio gospodin Džaferović, kako njegova partija ima veći broj glasova nego Čovića je podvala u smislu da se ne govori o predstavljanju partija nego naroda.
Republika Srpska je usmjerena ka miru i to pokazujemo. Ja nisam učestvovao u ratu kao gospodin Džaferović, koji je komandovao jedinicama. RS ima mnogo ljudi koji su zatraženi da se predaju sudovima i isporučili smo sve njih.
Suverenitet nije upitan, upitna su konstitutivna prava. Histerija koja je stvorena u Sarajevu krivicom i komparacijom s ratom. Nisam došao da pričam o Ukrajini i Rusiji, već o BiH. Oni žele da pričaju o tome kako bi pridobili saosjećanje prisutnih. Svi u BiH su jednako patili. Samo neki imaju priče da su neki patili više od drugih.
Smrt i stradanje je za svakoga isto. Hoću da vam kažem veoma jasno i glasno – nijedan plan, nijedan potez koji povlači Republika Srpska nije s ciljem da se otcijepi od BiH. To je borba za ustavni poredak, koji je akt i u vašim zemljama, ne samo našim. Nemamo nijedan plan, nijednu riječ o secesiji. Ne mogu da prihvatim druge koji misle da su nepogrešivi i da su uvijek u pravu.
Ne postoji visoki predstavnik u BiH jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a. On je jučer pričao ovdje pred vama protiv nas. Šmit nije visoki predstavnik, nema imenovanja – zaključio je Dodik.
Politička i građanska prava Hrvata u BiH se krše
Četvrti se obratio predsjedavajući Doma naroda u Parlamentu BiH Dragan Čović.
– Legitimni sam predstavnik Hrvata u BiH. BiH posebno suosjeća s ljudima u Ukrajini.
Prije 30 godina smo svjedočili najkrvavijem ratu. Nakon 4 godine, Dejton je potpisan. Jedan od aneksa je Ustav BiH. Tri konstitutivna naroda i svi ostali grade BiH.
Lično sam ja u februaru 2016. podnio zahtjev za članstvo u EU. I danas se zalažem za to da naša budućnost leži u EU. Uvjeren sam da možemo postići europsku budućnost upravo na temeljima Dejtonskog mirovnog sporazuma tri konstitutivna naroda BiH i svi njeni građani grade BiH. S druge strane, danas u Domu naroda PSBiH i dalje snažno zagovaramo našu budućnost u sklopu EU.
BiH je multinacionalna država koja može biti funkcionalna ako imamo punu jednakopravnost sva tri naroda.
Neprihvatljivo je da se Hrvati u BiH ne osjećaju sigurno. Naglašavam, osnovna politička i građanska prava grubo krše zbog želje za dominacijom Bošnjaka kao demografski brojnijeg naroda.
Posljednju deceniju hrvatska strana se trudi motivirati sve političke strane da se pregovara u našoj multinacionalnoj državi. Nažalost, osjećamo se usamljeno u tome često. Hrvatska strana je do sada ponudila na desetke prijedloga. BiH mora uskladiti Izborni zakon s temeljnim ustavnim normama. Hrvatska pregovaračka strana pokazuje snažnu opredijeljenost za postizanje kompromisa. Vjerujem da je moguće postići održivo rješenje utemeljeno na konstitutivnosti naroda.
Dame i gospodo, u svim izazovima s kojima se suočava BiH, uključujući izmjenu Izbornog zakona, hrvatska strana nastupa iskreno i transparentno. Vjerujem da je to jedini način da izgradimo državu na zakonu prava. Podrška međunarodnih institucija duboko je značajna kako bismo došli do rješenja.
Izbori u Mostaru nisu se održali 20 godina, ali smo riješili to dogovorom, a ne prihvatanjem onoga što nameću druge partije.
Vaša odgovornost ovdje je historijski velika. Ovaj proces koji smo zajedno započeli moramo zajedno dovesti do kraja. Još jednom upućujem iskrene zahvale na vašoj konstruktivnoj podršci na putu BiH ka EU, potičući dijalog legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda.
Izlaganja dva predstavnika bošnjačkog naroda je bespredmetno komentirati s moje strane – zaključio je Čović.
BiH je u centru Evrope
Nakon izlaganja članova Predsjedništva BiH i predsjedavajućeg Doma naroda u Parlamentu BiH Dragana Čovića prešli su na diskusiju.
Prvi se obratio Romeo Franc, šef Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
– BiH je u centru Evrope. I većina ljudi, posebno mladih, želi EU budućnost. Spremni smo dozvoliti taj put BiH dok god ispunite uvjete kako bi dobili kandidatski status.
To treba biti budućnost BiH gdje ljudi mogu živjeti u miru, s pravdom, dobrim poslom i sigurnim mjestom za svoje porodice. Federalna vlada ima veći fokus na zapadni Balkan. Fer tretman svih građana je važan. Dana 24. februara, nažalost, vidjeli smo da je naš evropski mir promijenjen. Putin i Kremlj su to promijenili. Nismo okrenuli glavu od zapadnog Balkana. Znamo da Putin ima veliki utjecaj. Posebno BiH Putin vidi kao potencijalno mjesto interesa – rekao je Franc.
Nakon njega, prisutnima se obratio Paolo Rangel.
– Naša glavna briga su građani, bez obzira na vjeru, nacionalnost ili da li pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda. Brinemo za sve. Svaka vrsta retorike seceionizma, aktivnosti koje nisu skladu s tim, naići će na stroge reakcije i odmaknut će vašu državu od kandidatskog statusa. Važno je da RS osudi agresiju Rusije na Ukrajinu.
Znate šta Ukrajinci proživljavju. I vi ste bili u ratu u 90-tim i trebate biti solidarni s ovim ljudima. Esencijalno je da postignete dogovor i da se održe izbori u okttobru kako bi omogućili BiH da krene pravim putem kako bi dobili kandidatski status. To je naš cilj i o tome trebate razmišljati – rekao je Rangel.
Zastupnik Majkl Galer (Michael Gahler) na početku svog obraćanja rekao je da je u Sarajevu bio u decembru.
– Čuo sam gospodina Dodika kako govori i zvučalo je da imate vremenski rok i da želite da se sklonite iz institucija. Ako se sklonite iz Dejtona, bit će sankcija. Želim znati šta ste razgovarali s Lavrovim, jeste li šta obećali? Šta je s Hrvatima u RS, šta je s onima koji se žele vratiti u RS?
Gospodo, zabrinuti smo i frustrirani zbog onog što se dešava. Možda neke ne zanimaju izbori jer ste već dobili svoje fotelje. Ali građani imaju pravo da glasaju. Ne pitaju se političari, već građani – zaključio je Galer.
Negiranje genocida je neprihvatljvo
Zastupnik Tonino Picula je istakao da svi žele vidjeti BiH kao funkcionalnu i evropsku državu.
– Cilj je isti, cilj su građani koji napuštaju BiH. Najveća briga je o suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Nemoguće su prijetnje. Dejton je zaustavio rat.
Pregovori o novom Izbornom zakonu su krucijalni. Dodik, planirate li potvrditi Vaše izjave poslije sastanka s Lavrovim? Komšiću, Džaferoviću, koliko ste blizu postizanja dogovora o Izbornom zakonu, može li se desiti da izbori ne budu održani – pitao je Picula.
Nakon Picule obratio se Klemen Grošelj.
– Ja sam donekle iznenađen diskursom koji koristite u svojim komentarima. Vraća me u kasne 80-te i 90-te. Ovo je diskurs koji je EU željela prevazići. Govorite o pravima građana s gledišta vjere, nacionalnosti. Vaši građani imaju jasnu viziju Evrope. Još dva pitanja koji su prethodnici spomenuli. Genocid je potvrđen, stravične situacije su se desile u BiH, negiranje genocida je neprihvatljivo. Zanima me vaš stav o ovom pitanju – zaključio je Grošelj.
