“Zabrinut sam zbog ove izjave. Za gospodina Kalabuhova želim jasno reći. Samostalne i nezavisne države imaju pravo da same odluče s kim će sklapati savez. Stvarno bih preporučio da gospodin Kalabuhov razmisli o tome šta trenutno radi”, istakao je Schmidt.
Poručio je da Rusiju niko ne namjerava okupirati, već da je riječ o interesima date države.
“Ovo jednostavno tjera sve zemlje prema NATO-u. Pogledajte Finsku – vrlo etablirana članica Evropske unije koja do sada nije bila u NATO-u. Sad se u tim zemljama diskutuje da li će u NATO ili ne. To nema nikakve veze s pokušajem da se neko opkoli ili da se nekoga ne opkoli. Riječ je o interesima i sigurnosti te se o tome treba razgovarati”, kazao je.
Smatra da je upravo Rusija odgovorna za kršenje dogovora.
“Ukrajina je 1996. u Budimpešti, nakon što je predala nuklearno oružje, dobila garanciju. Rečeno je tada da ruska flota može ostati u Crnom moru. Dobila je garanciju za teritorijalni integritet i garanciju za egzistenciju. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Rusija su dale te garancije. Rusija je to pogazila prilikom osvajanja Krima. Nameće se pitanje koji oblik garancija Rusija ozbiljno shvata”, ukazao je.
Schmidt je sugerisao ambasadoru Rusije u Bosni i Hercegovini da se “uzdrži”.
“Nadam se da ćemo doći na pravi put. Gospodin Kalabuhov ima toliko posla da svojim ljudima u Rusiji objasni neke stvari da bih mu predložio da se malo uzdrži s ovakvim temama”, kazao je.
Ponovo je upitan da li je riječ o prijetnji Bosni i Hercegovini.
“Nadam se da to ne treba shvatiti kao prijetnjom. Ako misli da će Rusija diplomatski reagovati, onda je to uobičajan put. Brinem se zbog toga što možda nekolicina igra na tu kartu da će Rusija reagovati i da takvi postoje i u Bosni i Hercegovini”, napomenuo je visoki predstavnik.
Prema njegovim riječima, ako Bosna i Hercegovina postane dio evropske integracije, možda nekada i članica NATO-a, onda je sasvim jasno gdje pripada.
“Uz sav mir i ljubav prema miru, to je jasan odgovor na ono o čemu gospodin Kalabuhov diskutuje”, dodaje.
Da li Rusiju treba isključiti iz PIC-a
Schmidt je upitan i da li Rusiju treba isključiti iz Vijeća za implementaciju mira (PIC).
“Mislim da pravno, dao sam da se to provjerava. Da li će biti izbačena ili će sama izaći. Dobio sam pismo iz Ruske Federacije da više neće davati finansijski prihod za visokog predstavnika. Mislim da su to vrlo važne odluke, ali to je i dalje otvoreno za Rusku Federaciju”, mišljenja je.
Imao je i još jedan savjet za Kalabuhova, a to je da prestane voditi “propagandističku politiku”.
“Ona (Rusija, op.a.) je država koja je na određeni način preuzela odgovornost da će se Dejtonski sporazum provesti i neka ispuni tu svoju obavezu. Gospodin Kalabuhov će na sljedećem susretu ambasadora dobiti jedno lijepo mjesto. On je srdačno pozvan da učestvuje u našem radu. Očekujem da se stvarno zalaže za Dejtonski mirovni sporazum, a ne da vodi rusku propagandističku politiku”, zaključio je Schmidt.
Što je rekao o izmjenama Izbornog zakona, hoće li ga nametnuti, hoće li se idućeg mjeseca obratiti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i podnijeti izvještaj te kakvu poruku je poslao političarima, a kakvu građanima pogledajte večeras od 21:45 sati u emisiji “U fokusu sa Zvonkom Komšićem” na OBN televiziji. prneosi “Klix“.
