Andrej Soldatov kaže da bivšeg visokog dužnosnika Putinove tajne službe (podsjetimo da je Putin krajem 90-ih, prije nego što je određen za Jeljcinova nasljednika, bio šef FSB-a, nasljednika zloglasnog KGB-a) tamo drže pod drugim imenom te da istragu protiv njega vodi Glavni vojni istražni odjel Istražnog komiteta Rusije, a sumnjiči ga se da bi mogao biti američka krtica, odnosno saradnik CIA-e koji je Amerikancima dojavljivao ruske vojne i obavještajne planove za napad na Ukrajinu.
Krive informacije
Naime, 5. uprava FSB-a zadužena je za špijunsku i doušničku mrežu i kontrolu nad zemljama bivšeg SSSR-a, pogotovo Ukrajinu. Upravo su 5. uprava i Beseda radili obavještajnu pripremu za intervenciju u Ukrajini. Kada se plan o brzom vojnom uspjehu izjalovio, Putin je krenuo u obračun u obavještajnoj zajednici i vojnom vrhu pa se čak špekulira da bi kao žrtva čistke mogao pasti i ministar odbrane Sergej Šojgu, koji se tek povremeno, gotovo marginalno, pojavljuje u javnosti, a po Moskvi se šire glasine da Putin upravo njega okrivljuje za neuspjeh planiranog blitzkriega u Ukrajini.
Prvi je u toj hajci za krivcima pao Sergej Beseda, koji je, podsjetimo, još 11. marta smijenjen i stavljen u kućni pritvor, da bi tek sada, nakon mjesec dana, bio prebačen u istražni zatvor. Kad je Beseda stavljen u kućni pritvor, Andrej Soldatov je naveo kako je to učinjeno u prvom redu zbog krivih informacija o političko-sigurnosnoj situaciji u Ukrajini na osnovi kojih su rađeni planovi za napad, ali se spominjala i pronevjera višemilionskih sredstava koja su bila namijenjena za rusku obavještajnu mrežu u Ukrajini.
Pitanje je je li sada Putinu lakše optužiti Besedu za špijunažu u korist CIA-e nego za loše obavljen obavještajni posao zbog čega mu je vojna operacija u Ukrajini zapela?! Vladimir Putin je, inače, Sergeja Besedu u vrijeme ukrajinskog Majdana 2014. poslao u Kijev kako bi pomogao tadašnjem predsjedniku Viktoru Janukoviču da opstane na vlasti te pokuša okrenuti prozapadne ukrajinske tendencije ipak u rusku korist. No, nije uspio, ali je uspio zadržao svoj položaj i povjerenje Putina. prneosi “Hayat“.
Zloglasni zatvor
S Besedom je uhapšen i njegov zamjenik Anatolij Boljuha, o čijoj se sudbini nakon toga malo zna. Ako se to pokaže tačnim, bio bi to velik udarac za Vladimira Putina, ali i reputaciju njegove tajne službe, jer je Beseda ulazio u red bliskih Putinovih suradnika, pa i prijatelja, kojeg je on i doveo u Moskvu iz Sankt Peterburga te ga postavio za šefa vrlo važne 5. uprave. Sergej Beseda je inače vrlo blizak s najbližim Putinovim prijateljima, braćom Rotenberg i bankarom Konstantinom Gološčapovom, kojeg tamošnji mediji nazivaju “Putinovim maserom”.
O tome da je Beseda bio u samom vrhu, govori i to što je imao kuću u povlaštenom podmoskovskom naselju Akulinino, a prvi susjedi su mu bili sve ljudi iz prvog Putinovog kruga, Arkadij Rotenberg, obavještajac i šef ruskih državnih željeznica Vladimir Jakunjin te bivši KGB-ovac general-pukovnik Vladimir Čemezov, šef državne tvrtke Rostehnika i visoki dužnosnik vladajuće prokremaljske stranke Ujedinjena Rusija.
Zatvor Lefortovo jedno je od najzloglasnijih mjesta u Moskvi – sagrađen je još 1881., a svoje najmračnije trenutke doživio je u vrijeme Staljinovih represija u 30-im i 40-im godinama 20. stoljeća, kada su kroz njega doslovce prošle stotine hiljada političkih zatvorenika, od kojih su tamo mnogi i ubijeni, piše Jutarnji list.
