Redovna sesija Kruga 99 održana je u online formatu i o temi “30 godina odbrane BiH i savremeni izazovi“.
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović u uvodnoj riječi je kazao da se o današnjoj temi može govoriti sa različitih aspekata, a da je činjenica da su nam danas neophodne komparacije. On je istakao da je prerastanje spontanog otpora u konsolidovanu vojnu organizaciju odbrane države nesumnjiva činjenica, ali i iskustvo te i svojevrsna potvrda državotvorne supstance i realnog potencijala za odbranu.
Procesi koji su uslijedili od tada, pa sve do danas, bili su obilježeni politikama ustupaka agresiji ključnih internacionalnih faktora, povlađivanja aspirantima na teritorij BiH i rušiteljima suvereniteta RBiH. Embargo na oružje, delegitimiziranje legalnih institucija države, rušenje i odbacivanje građanskog ustavnog uređenja, prihvatanje prava uključenih država u agresiju traje u svojoj suštini i svim političkim i diplomatskim sredstvima sve do danas“, kazao je Kulenović.
Ističući kako aktuelna “agresija na Ukrajinu razobličava državni ekspanzionizam Rusije na modelu etnocentrizma, onog istog čija žrtva je bila i BiH u ratnom i poratnom periodu”, Kulenović je kazao da se “možemo nadati da će biti poražen pokušaj urušavanja savremenog međunarodnog poretka na osnovama velikodržavnom ekspanzionizma”.
“Sadašnje prepoznavanje te politike u Evropskoj uniji i drugih savremenih država idu u prilog tome. Očekivanje je još veće od međunarodnog savezništva za očuvanje mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Međutim, ne smije se zanemariti i vidljiva je opasnost od stare politike ustupaka nasilnicima”, rekao je Kulenović.
Uvodničar sesije general major u penziji Vahid Karavelić istakao je da je tema važna u kontekstu obilježavanja Dana Armije RBiH, koji je obilježen 15. aprila, te dodao da se Bosna i Hercegovina od svog postanka do danas uvijek morala braniti.
“Bosna i Hercegovina se od svog postanka neprekidno branila od raznih carstava, agresora i svih koji su atakovali na nju, a ponajviše od svojih susjeda. Ona se morala braniti i prije 30 godina od svojih susjeda, a ta borba traje i dan-danas”, rekao je Karavelić.
Podsjetivši da je odbrana BiH u periodu agresije 1992.-1995. bila najkarakterističniji period njene historije, Karavelić je rekao da su upravo tada retrogradne nacionalističke snage iz Beograda, iskoristivši priliku raspada SSSR-a, pokušale ostvariti svoje historijske ciljeve “Velike Srbije“. Dodao je da neprijatelji BiH i danas pokušavaju ostvariti svoje nacionalističke planove.
On je također podsjetio da je Armija RBiH nastala iz ničega i izrasla u respektabilnu vojnu silu koja brani BiH, a da su najveći ispit patriote BiH položili 2. maja 1992. godine odbranom zgrade Predsjedništva.
“Međunarodna zajednica, bez obzira što je BiH primila u Ujedinjene nacije i međunarodno je priznala, bukvalno joj je okrenula leđa i bila pasivni posmatrač stradanja Bosne i Hercegovine. Što je suprotno današnjoj situaciji u Ukrajini, gdje se međunarodna zajednica organizovala i pruža svesrdnu pomoć armiji i braniocima Ukrajine. To je u svakom slučaju za pohvalu. Da li je međunarodna zajednica izvukla pouku iz BiH i sa drugih kriznih žarišta ili je to strah međunarodne zajednice da ne dođe do trećeg svjetskog i nuklearnog rata, još uvijek nagađamo i nismo sigurni, ali u svakom slučaju, postupak međunarodne zajednice u Ukrajini je neuporedivo napredniji i bolji s ciljem zaštite Ukrajine i spriječe velika stradanja i da se ovakvim odnosom pošalje poruka svim potencijalnim agresorima u budućnosti“, rekao je Karavelić.
Naglasivši da je mnogo nagađanja i o tome zašto je takva podrška međunarodne zajednice izostala u slučaju agresije na BiH, Karavelić je rekao da se na neki način može reći da je međunarodna zajednica bila indirektni suučesnik u činjenju i sprovođenju dva udružena zločinačka poduhvata prema BiH i njenim građanima, kao i u genocidu u Srebrenici.
“Međunarodna zajednica zasigurno jeste izvukla važnu pouku. Situacija u kojoj se BiH nalazila i u kojoj se Ukrajina sada nalazi su vrlo kompatibilne, međutim vidljivi su veoma različiti potezi međunarodne zajednice. Armija RBiH je Bosnu i Hercegovinu branila prsima svojih boraca zbog nedostatka svega potrebnog za oružanu borbu“, kazao je Karavelić.
Istakao je važnost multietničkog sastava i organizacije Predsjedništva BiH, Armije RBiH i svih institucija.
“Odbranom Bosne i Hercegovine Armija je ustvari odbranila i načela i principe savremene demokratije, one koju upravo i Evropska unija gaji i savremena civilizacija u borbi protiv suprotnih, retrogradnih ideologija. Vrlo je simptomatično kako i zašto još uvijek mnoga pitanja traže odgovore, uključujući i pitanje zašto se međunarodna zajednica tada tako ponašala prema BiH. Činjenica da je bilo i određenih pozitivnih postupaka, ali uvođenje embarga bila je jedna vrsta smrtne presude za Armiju RBiH i za to nema opravdanja“, kazao je Karavelić.
Upozorivši da se nad BiH i dalje nadvijaju isti oblaci prijetnje njenoj opstojnosti, budućnosti i prosperitetu, Karavelić je rekao da međunarodna zajednica sada ima priliku i obavezu da ispravi svoje greške počinjene prema Bosni i Hercegovini i da joj osigura prosperitetnu i demokratsku budućnost. prneosi “Radiosarajevo”.
