Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović izjavio je za vodeći nizozemski list da su prizori iz Ukrajine identični onima koji su dolazili iz BiH prije tri decenije te je istakao da je pridruživanje BiH Evropskoj uniji geopolitička nužnost, s obzirom na napore Rusije da destabilizira zemlju, prenosi Anadolu Agency (AA).
Tokom zvanične posjete Kraljevini Nizozemskoj, gdje se susreo s najvišim zvaničnicima ove države, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović dao je intervju za vodeći list “De Volkskrant”.
U najavi intervjua, novinar Jarl van der Ploeg ističe da se Džaferović tokom posjete Nizozemskoj susreo s nizozemskim kraljem Willem-Alexanderom i premijerom Markom Rutteom.
“Cilj onih koji su napali Bosnu i Hercegovinu tokom rata bio je uništenje naše države. Vidite sada da se isto nastoji uraditi s Ukrajinom; granatiraju se gradovi, ubijaju civili”, kazao je Džaferović.
Novinar “de Volkskranta” ističe da je Džaferović prije dolaska u Nizozemsku učestvovao u komemoraciji početka opsade Sarajeva, koja je trajala 44 mjeseca i rezultirala je ubistvom hiljada ljudi, uključujući više od 1.500 djece, u artiljerijskim i snajperskim napadima.
Bio je to, kaže van der Ploeg, uvod u dugi rat koji je okončan masakrom u Srebrenici gdje je vojska bosanskih Srba (Vojska Republike Srpske op.a) ubila više od osam hiljada bosanskih Muslimana, uprkos prisustvu Holandskog bataljona.
“Nakon genocida u Srebrenici, opsade Sarajeva i drugih zločina koji su se desili u Bosni i Hercegovini, svijet je kazao ‘nikad više’. Ali evo ponovo, nakon tridesetak godina, vidimo prizore iz Mariupolja i Kijeva koji su istovjetni tadašnjim prizorima. Mislim da svijet treba naučiti vrlo ozbiljnu lekciju, a to je, ako zaista želite da se nikad više ne ponovi, onda nije dovoljno da samo kažete ‘nikad više’, već se mora revidirati sistem odnosa između država na način da to ‘nikada više’ postane stvarnost”, kazao je Džaferović.
Na upit da li je Zapad naučio lekciju prije tri decenije u BiH i da li se dobro snalazi u Ukrajini, Džaferović je rekao da se stiče utisak da je BiH pokazala svijetu da izostanak intervencije može dovesti do genocida.
“Mi smo tokom tri i to po godine dobili vrlo malo pomoći. I to se desilo tek kada su započeti mirovni pregovori koji će dovesti do Dejtonskog sporazuma. Možete postaviti pitanje da li svijet reaguje dovoljno brzo u Ukrajini, ali zasigurno reaguje znatno brže nego u našem slučaju”, rekao je Džaferović.
Džaferović je dodao da postoji znatno više jedinstva nego za vrijeme rata u BiH, kao i da više pomoći dolazi od Evropske unije i od Sjedinjenih Država. Dodao je da nikada nismo vidjeli ni tako široke pakete sankcija, ali da ostaje pitanje da li je sve to dovoljno.
Novinar holandskog lista ističe da je tokom Džaferovićeve posjete Haagu rat u Ukrajini bio jedna od značajnih tema, jer ima posljedice na odnose unutar Bosne i Hercegovine. Prema Džaferoviću, Rusija je poduzela ozbiljnu kampanju destabilizacije u Bosni i Hercegovini. Na koncu, osim Srbije i Kosova, Bosna i Hercegovina je jedina država u regiji koja nije članica NATO-a, a Rusija čini sve da tako i ostane, uzimajući u obzir geografsku poziciju Zapadnog Balkana.
Džaferović je podsjetio i na sporne izjave ruskog ambasadora u Bosni i Hercegovini Igora Kalabuhova o mogućnosti članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u i mogućnosti ruske reakcije na to.
“Ovo su vrlo ozbiljne riječi, ali ponovit ću ono što sam kazao kada sam ih prvi put čuo, a to je da Bosna i Hercegovina sama odlučuje o svojoj vanjskoj politici. O tome ne odlučuje Rusija. 2009. godine smo poslali zahtjev za članstvo u NATO-u i to je put koji ćemo slijediti, bez obzira na stavove Ruske Federacije”, rekao je Džaferović.
Nizozemski list je ukazao na komplicirani politički sistem i podjele u BiH u kojima, kako je navedeno, Bošnjaci i Hrvati zagovaraju članstvo u NATO-u, dok lider bosanskih Srba Milorad Dodik gaji tijesne veze s Vladimirom Putinom i odbija osuditi rusku agresiju na Ukrajinu.
Džaferović je kazao da prošle godine razgovarao s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom i da je on tom prilikom kazao da je Zapadnom Balkanu potrebna EU, ali da je i Evropskoj uniji potreban Zapadni Balkan.
“Mislim da naročito sada, nakon ruske agresije na Ukrajinu, sasvim je jasno da pitanje pridruživanja ne smije biti administrativno, već geopolitičko pitanje. Situacija u Ukrajini nas uči da Evropa mora voditi više brige na žarišnim tačkama ili potencijalnim žarišnim tačkama na kontinentu. Nadam se da će proces pridruživanja EU biti ubrzan i da ćemo u skorije vrijeme makar dobiti kandidatski status”, poručio je Džeferović.
List dalje navodi kako je retorika Milorada Dodika postala sve tvrđa i da nije slučajno visoki predstavnik međunarodne zajednice u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a kazao da je Dodikova politika egzistencijalna prijetnja za Bosnu i Hercegovinu.
Na upit o riziku dodjeljivanja kandidatskog statusa zemlji u kojoj stanje nije uređeno, Džaferović je rekao da BiH uistinu jeste u vrlo ozbiljnoj krizi, ali da bi to trebao biti argument za što brži prijem BiH u EU
“Mi smo uistinu u vrlo ozbiljnoj krizi. Postoji neki, sljedbenici Dodika koji žele pocijepati Bosnu i Hercegovinu. To ne treba da bude izgovor za EU da nas ne prihvati. To bi zapravo trebao biti argument za što brži prijem BiH u EU. Zapadni Balkan je u trbuhu Evrope – mi smo dio Evrope. To znači da je stabilnost Bosne i Hercegovine, kao države u srcu Evrope, automatski jako važna i za stabilnost cijele Evrope. Najlakši put da se osigura stabilnost jeste da budemo primljeni u evropske institucije. Ne vidim dobar razlog zašto bi EU udaljavala zemlje Zapadnog Balkana od sebe. Spomenuli smo ruski utjecaj. Ako ne bude evropske akcije, onda se otvara put za takav utjecaj, a mi to ne želimo. Umjesto toga želimo napredovati na putu koji nas vodi u EU i NATO. To je jedini izlaz za nas”, poručio je Džaferović.
