Svijet, uključujući Bosnu i Hercegovinu u posljednjih nekoliko decenija suočen je s brojnim klimatskim ekstremima, poplavama, sušama, povećanom srednjom temperaturom zraka. Flora i fauna uče kako se postepeno prilagoditi novonastaloj situaciji, a pitanje je da li će i čovjek uspjeti u tome.
Ipak, Zemlja će opstati, kazao je penzionisani klimatolog Željko Majstorović, ali je upitno hoće li i čovjek ako pravedno ne rasporedi raspoložive resurse što je nužno za održivi razvoj, a o čemu se govori i u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama potpisanom 2015. godine.
Samostalni savjetnik za primjenjenu meteorologiju i klimatologiju Majstorović je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) podsjetio je kako priča o klimatskim promjenama počinje pojavom prvog parnog stroja u 19. stoljeću, nakon čega dolazi do kontinuiranog povećanja emisije ugljendioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu.
– Prilagođavanje i sprečavanje klimatskih promjena –
Pariškim sporazumom, iz kojeg su se Sjedinjene Američke Države (SAD) formalno povukle za vrijeme mandata bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, pa se vratile za vrijeme mandata predsjednika Joea Bidena, sve zemlje su se obavezale na zaustavljanje rasta emisija stakleničkih plinova koji se smatraju glavnim uzročnikom zagrijavanja Zemlje.
Ipak, podsjetio je Majstorović, sporazum je demokratičan i svakoj zemlji ostavlja mogućnost da akciju prilagodi svojim mogućnostima, odnosno da bogatije zemlje finansiraju i pomažu nerazvijene zemlje u tom pogledu.
Kao globalna akcija, ona se razlikuje od zemlje do zemlje. Najviše napora ulažu evropske zemlje, koje imaju odgovor i kroz programe političkih stranaka (zeleni). S druge strane, Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti učinjenim u proteklom periodu s obzirom na to da još uvijek nije uređena zakonska regulativa kojom bi bila omogućena efikasnija akcija. Zemlje u okruženju, koje kao i Bosna i Hercegovina nisu previše bogate i nemaju kapacitete Evrope, ipak nastoje raditi u tom pogledu i prilagoditi zakonodavstvo u skladu s obavezama propisanim Sporazumom iz Pariza.
U Bosni i Hercegovini postoje sporadične i privatne akcije u pogledu energetike (vjetroelektrane, mini hidroelektrane, solarne elektrane…), ali je potrebno dati odgovor na državnom nivou kako bi se postigli efikasniji rezultati s obzirom na to da je riječ o globalnom problemu.
”Tu postoje dva aspekta. Jedan aspekt je prilagođavanje klimatskim promjenama, drugi aspekt je sprečavanje klimatskih promjena. Prilagođavanje znači to da su klimatske promjene prisutne, da već utiču na mnoge stvari i da ljudi trebaju kroz razne aspekte da se prilagode, u pogledu poljoprivrede, navodnjavanje, izbor novih sorti koje se bolje prilagođavaju suši… i druge agrotehničke mjere. Kada su u pitanju energetika, obični ljudski život, izlazak na ulicu, može se itekako odgovarajućim uputstvima, savjetima, ponašanjem, prilagoditi“, rekao je Majstorović.
Što se tiče sprečavanja klimatskih promjena, pojasnio je on, to znači smanjivanje emisije stakleničkih plinova u atmosferu. U tom pogledu najveću odgovornost imaju i najveći zagađivači na svijetu (Kina, SAD…), odnosno državama koje imaju i najveće mogućnosti da svoje resurse prilagode.
Osvrnuo se i na uticaj rata u Ukrajini na energetski sektor i prilagođavanje korištenju određenih resursa (ugalj, plin..), odnosno politički i ekonomski uticaj na energetski sektor pa samim tim i klimatske promjene.
”Akcija nije jedinstvena, ali ipak teče u cijelom svijetu. Mi bismo trebali da se prilagodimo tome. Prilagoditi se i umanjiti štete koje već postoje i koje su posljedica globalnog zagrijavanja koje neprestano napreduje. Sprečavanje klimatskih promjena znači što manje emisije stakleničkih plinova u atmosferu“, rekao je Majstorović.
– Planeta Zemlja će opstati, pitanje hoće li i čovjek –
Podsjetio je na različite stavove koji postoje u svijetu da li je sve ovo što se dešava posljedica ljudske aktivnosti.
”Zemlja je jedan ogromni složeni termodinamički sistem koji ima i svoje odgovore na sve te izazove. Činjenica je, i pored svih pojava suše, sječe, iskorištavanja šume, da istraživanja zadnjih godina pokazuju da zelena masa u cijelom svijetu, zahvaljujući povećanju ugljendioksida u atmosferi, napreduje, jer biljke iz atmosfere koriste ugljendioksid za svoje potrebe, a emituju kisik koji je potreban ljudima, životinjama i drugim organizmima koji zavise od kisika“, rekao je Majstorović.
Riječ je o veoma složenom procesu, ali je činjenica da u velikoj mjeri čovjek utiče na klimatske promjene. Postavlja se niz pitanja u tom pogledu, šta će se desiti na kraju, koliko će akcija biti efikasna, koliko će rasti srednja temperatura na globalnom nivou…
Jedan od ciljeva Pariškog sporazuma je zadržati srednju temperaturu na 1,5 do dva stepena za sljedećih stotinu godina.
”Šta će biti vidjet ćemo. Zavisi puno od te akcije i od toga koliko će sama planeta Zemlja moći da odgovori na te izazove. Ona je isto tako živi organizam. Sav taj živi svijet na planeti i termodinamika same planete, atmosfera, hidrosfera, kopno… oni imaju svoje odgovore. Na kraju krajeva, ove sve nepogode koje nam se dešavaju, one su posljedica upravo tih temperaturnih razlika i viška toplinske energije u atmosferi. Na taj način se Zemlja oslobađa. Taj proces vodi i sama planeta Zemlja. Nažalost, te nepogode se loše odražavaju i na čovjeka i na živi svijet inače, pogotovo suše, poplave…”, rekao je Majstorović.
Istakao je kako je tu riječ i o opstanku ljudske vrste i mnogih živih organizama.
“Planeta će preživjeti. Isto kao što je preživjela svojevremeno prije 60 miliona godina kada su dinosaurusi nestali. Došli su novi živi organizmi, novi sklop koji se prilagodio novim uslovima i evo zbog toga smo i mi danas na planeti. Mnogi živi organizmi, pa i čovjek, pitanje je da li će moći opstati u tim nekim novim uslovima, a planeta Zemlja radi svoje“, rekao je Majstorović.
Dodao je kako će opstati oni koji se prilagode.
”Inače, Pariški sporazum u sebi sadrži najviše stavki koje se odnose na održivi razvoj. Održivi razvoj ne znači samo klimatske promjene nego i hoćemo li tu potrošnju resursa, uključujući energiju i sve ostalo dovesti do granice održivosti, odnosno koliko može Zemlja planeta da proizvede. Ako budemo trošili više nego što to može da se proizvede, samim tim idemo ka propasti. Zemlja će preživjeti kako tako, ali šta će biti s nama?“, upitao je Majstorović.
Samim tim, evidentno je da je za održivi razvoj nužan pravedniji raspored resursa.
– Istraživanje: Rast srednje temperature u novom 30-godišnjem ciklusu –
Majstorović koji bavi istraživanjima i pisanjem članaka o klimatskim promjenama, podsjetio je kako je 2020. završen 30-godišnji klimatski ciklus (1961.-1991.) koji su klimatolozi uzimali kao bazni za istraživanja.
Samim tim i Majstorović radi istraživanje o klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini uz poređenje dva ciklusa (od 1961. do 1990. sa onim od 1991. do 2020.)
Činjenica je da što se tiče temperature, pojasnio je klimatolog Majstorović, ovaj novi ciklus ima srednju temperaturu veću za stepen do stepen i po, što je potvrdilo prognozu iz prethodnog ciklusa.
Podsjetio je da je svjetska akcija počela zapravo 1991. godine kada je donesena Konvencija Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama te da su se tadašnja predviđanja i ostvarila.
”Srednje temperature neprestano rastu. U Sarajevu je prosjek bio 9,5 stepeni (1961.-1990.), a sada novi 30-godišnji ciklus (1991.- 2020.) podrazumijeva 10,6. Najveće povećanje pokazuje peripanonski dio, taj prijelaz od ravnice prema brdima: Banjaluka, Gradačac, Bihać, Tuzla… Tu je povećanje najveće i imamo mjestimično povećanje i do dva stepena. Najmanje povećanje se pokazuje u Hercegovini. To je interesantno, samo tamo je i inače toplo“, pojasnio je Majstorović.
Osvrnuo se i na padavine dodavši kako postoji razlika. Naime, u središnjem planinskom dijelu pokazuje minimalno povećanje godišnje u odnosu na prethodni ciklus, dok u Semberiji i panonskom dijelu pokazuje stagnaciju
”Što se tiče Hercegovine, iako je najmanji porast temperature, što se tiče padavina, pokazuje deficit. Iako je Hercegovina krševita, što se tiče padavina, s obzirom na to da tamo stižu vlažne morske mase koje se sudaraju s našim planinama, Hercegovci imaju dosta veliku sumu padavina“, rekao je Majstorović.
Dodao je kako ekstremi donose da količina padavina nije ravnomjerno raspoređena u BiH, ali i globalno, pa je primjetno da na jednoj strani postoje poplave, a na drugoj suše.
”I jedno i drugo su negativne pojave koje utiču na ekonomiju, poljoprivredu, energetiku, a da ne govorimo o vodi. I energetika i vodoprivreda, a i obično snabdijevanje gradova vodom dolazi u pitanje. Nije tako loša situacija kao sad u Italiji, koja je zaista katastrofalna. Vrlo je blizu nas. Sljedeće godine moglo bi donijeti i nama probleme. Dakle, riječ je o prilagođavanju, mi prije svega tu imamo obavezu. Može se puno toga uraditi unaprijed“, zaključio je Majstorović.
