Evropski parlament je usvojio izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje evropske perspektive te zemlje i traži provedbe reformi, ali i upozorava na pitanje izbornog zakona i štetne politike vodstva RS.
Izvještaj su zastupnici u Evropskom parlamentu usvojili s 479 glasova za, 81 protiv i 75 suzdržanih.
Izvještaj Paula Rangela ističe dvije glavne prepreke napretku BiH prema integraciji u EU: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika RS iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji BiH.
U izvještaju se poziva na ujednačene izborne i ustavne reforme u skladu s načelima EU te odlukama međunarodnog i ustavnog suda, što uključuje jednakost triju konstitutivnih naroda i svih građana. Izražava se žaljenje zbog nedostatka političke volje aktera sa svih strana da osiguraju uspješno okončanje pregovora o hitnoj reformi izbornog zakona.
BiH je na raskrsnici
Zastupnici su pozvali Bosnu i Hercegovinu na provedbu EU sankcija Rusija i upozorili da Moskva ima interes destabilizirati zemlju.
– Bosna i Hercegovina je na raskrsnici i sada je najvažnije da izađe iz slijepe ulice u koju su je doveli secesionizam čelništva RS i neuspjeh da se pregovorima riješi pitanje izbornih i ustavnih reformi – rekao je pučanin Majkl Galer (Michael Gahler) (EPP) u ime izvjestitelja.
Galer je pozvao EU da uvede sankcije za čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji je, nakon što se u Briselu obvezao na provedbu reformi, “odletio u Sankt Peterburg na susret s Vladimirom Putinom i odbio osuditi rusku agresiju na Ukrajinu”.
Pozvao je na kompromis u izbornim i ustavnim reformama predloživši da “ako se s jedne strane izborni zakon mijenja u skladu sa željama hrvatskih građana, onda bi se s druge strane opseg prava veta u Domu naroda možda mogao svesti na najvažnije tačke”.
Povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič napomenuo je kako je Bosni i Hercegovini 23. juna Evropsko vijeće poslalo jasnu poruku da će dobiti status kandidata za EU ako provede osnovne reforme u skladu s 14 prioriteta koje je utvrdila Evropska komisija, od poštivanja demokratskih normi, vladavine prava, temeljnih prava do reforme javne uprave.
– Sada se u oktobru trebaju provesti pošteni i slobodni izbori. Samo konkretnom provedbom reformi Bosna i Hercegovina će pokazati da zaslužuje status kandidata – rekao je zastupnicima Lenarčič.
Štetne politike u BiH, promašene u Briselu
Zastupnici u Evropskom parlamentu podržali su evropsku perspektivu BiH i vezanje statusa kandidata s provedbom reformi, ali i ukazivali na propuste Brisela. Više zastupnika upozorilo je na štetne politike Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom.
U ime kluba socijaldemokrata Dietmar Koster složio se da BiH treba dati status kandidata, ali je napomenuo da za to ona “treba provesti reforme protiv korupcije i osnažiti vladavinu prava” a njegov stranački kolega Andreas Šider (Schieder) dodao da BiH mora izvršiti preuzete obveze, no za to je “potrebna značajna promjena ponašanja političkih čelnika u BiH, posebno određenih entiteta”, poručio je Šider.
Slovenski eurozastupnik Klemen Grošelj je u ime kluba liberala Renew ocijenio je da djelovanje EU-a u Bosni i Hercegovini “nije ni geopolitičko ni strateško”, ali da je BiH bez obzira na sve probleme zaslužila status kandidata.
– Kao pijani se držimo 14 reformskih uslova koji su nastali u sasvim drugom političkom i prije svega sigurnosnom kontekstu – rekao je i ustvrdio da je neuspjeh BiH posljedica i nesposobnosti EU-a da djeluje jedinstveno.
– EU mora odlučno, uz jasan okvir uvjetovanja u metodologiji proširenja, prekinuti igre mačke i miša koje igramo s raznim domaćim političarima. Takve promjene neće se svidjeti mnogim domaćim političarima, ali ionako se njima predugo uzaludno bavimo – pozvao je Grošelj.
U ime kluba Zelenih Tineke Strik upozorila je da je ruska agresija na Ukrajinu “proces integracije učinila još žurnijim jer destabilizacija regiji ozbiljno prijeti”.
– Dodik ne može govoriti da je za pristupanje EU-u i istovremeno podržavati Putina i pokušavati razbiti Bosnu. HDZ ne može uporno pokušavati da se zacementira etnička podjela diskriminatornim izbornim zakonom koji narušava načelo jedna osoba, jedan glas – rekla je.
Hrvatski zastupnici tražili poštivanje konstitutivnosti naroda
Hrvatski eurozastupnici u raspravi su pak isticali potrebu poštivanja konstitutivnosti triju naroda u BiH i ukazivali na neodrživost sadašnjeg izbornog zakona po kojemu predstavnika Hrvata u predsjedništvu BiH mogu birati i Bošnjaci.
Željana Zovko (HDZ/EPP) je u obraćanju u ime pučana rekla da “Evropski parlament treba promicati poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine te poticati ispravnu provedbu odluka Ustavnog suda BiH”.
Posebno je istaknula potrebu da se postigne napredak u izbornoj reformi.
Zovko i njene stranačke kolege su na konačnu verziju izvještaja o Bosni i Hercegovini priložili amandman koji se poziva na Strateški kompas, smjernicu vanjske i sigurnosne politike EU-a koja poziva na podršku suverenitetu, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, temeljenom na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, u skladu s Ustavom BiH.
HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak također je zatražila da se pristupi reformi Ustava i izbornog zakona, “kako bi se taj ključni preduslov koji često spominjemo mogao dovršiti za izbore u oktobru”.
Također je istaknula da je za Hrvatsku “posebno važno” za BiH dobije status kandidata i zato što “u njoj živi pola miliona Hrvata”.
– Stabilnost i dugoročni opstanak BiH mogu se postići samo reformom izbornog zakona kojom bi se osiguralo da i Hrvati mogu sami izabrati vlastite političke predstavnike – istaknuo je Tomislav Sokol, također HDZ-ov eurozastupnik.
“Usluga Beogradu i Kremlju”
Ladislav Ilčić iz Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) ocijenio je da ” izvještaj ide u potpuno pogrešnom smjeru” i “pojačava problem umjesto da ga rješava”.
– Jedino što može donijeti trajni mir za Bosnu i Hercegovinu je pravedan odnos među narodima – rekao je i postavio pitanje zastupnicima mogu li zamisliti da u Belgiji “Valonci biraju političke predstavnike Flamanaca kao što Bošnjaci biraju političke predstavnike Hrvata”.
Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić ustvrdio da je u BiH “najviše zakinut hrvatski narod” i problem BiH također pokušao približiti primjerom Belgije.
– Pretvaranje Bosne i Hercegovine u takozvanu građansku državu bez priznavanja nacionalnih entiteta, može, ali onda neka na Belgiji pokažemo taj primjer, neka se Valonci, Flamanci i Nijemci odreknu svojih prava i ja vjerujem da će Bosna i Hercegovina slijediti njihov primjer.
Stavove hrvatskih zastupnika podržali su zastupnici Evropskih konzervativaca i reformista Asita Kanko (Assita) i Angel Džambazki. Kanko je upozorila da će ustrajavanje na unitarnijoj BiH imati suprotan učinak, a Džambazki je ocijenio “da je ovaj izvještaj slab”,piše Avaz
– Hrvatskoj zajednici u BiH nisu zagarantovana prava predstavljanja. (…) Da bi postojala stabilnost u Bosni i Hercegovini, hrvatska zajednica mora biti ravnopravno zastupljena, ravnopravno zaštićena. Sve ostalo je usluga Beogradu i Kremlju – rekao je bugarski konzervativac.
