Zbog njega je mirno danas na ulicama Banjaluke, jer tamo je neradni dan. No, Dejtonom zagarantovani mir vrlo često unosi nemir.
“Lijeni ponedjeljak” u Banjaluci. Nakon nekoliko dana kiše sunce se izborilo s oblacima, pa su mnogi uživali u šetnji bez stresa. Iako slika sa ulica to ne sugeriše, u Republici Srpskoj se praznuje.
Pitali smo građane Banjaluke sjećaju li se gdje su bili na današnji dan prije 27 godina?
“Bio sam ovdje u Banjaluci. Svi smo se oduševili dogovorom o postizanju mira, rat je stao tako da smo bili svi zadovoljni i sretni”, “Da, slavilo se, hvala Bogu, mir se uvijek slavi”, “Svi bi trebali biti zadovoljni Dejtonom i da ga ne narušavamo više, iako smo ga doveli maltene do dna”.
S druge strane, entitetskle linije, u Federaciji Bosne i Hercegovine – dan kao i svaki drugi. Građani Sarajeva i danas opterećeni radnim obavezama i sa potpuno drugačijim pogledom od Banjalučana na pitanje o Dejtonskom sporazumu.
“Boga mi slabo smo imali koristi od toga, ništa evropska zajednica, svijet nisu dali punu podršku državi BiH”, “Ništa bezveze je ovo sve. Ovo je jad i čemer”, “Ljudi se još mrze nakon svega, džaba 101 Dejton, kada ljudi ne uče”.
A dominantne političke elite, koje insistiraju na nacionalnim pitanjima i 27 godina poslije ključni su faktori u Bosni i Hercegovini. Upravo vladajuće političke elite za loše stanje u zemlji odgovornim smatra Igor Crnadak. Danas je dio političkog miljea, ali prije gotovo tri decenije imao je privilegiju da Banjalučanima prvi saopšti vijest o miru.
“To je trenutak koji se ne zaboravlja. Ja sam tada imao 23 godine. Bio sam mladi urednik i voditelj na lokalnom Big radiju, mi smo prvi tu vijest objavili. Ja sam je saopštio u eter”, naveo je Igor Crnadak iz PDP-a.
A onda je uslijedilo slavlje na ulicama grada, prisjeća se Crnadak. Građani su, kaže, tada očekivali mnogo više od onoga što se 27 godina poslije desilo. Ipak, to što je loše, kaže nekada novinar, a danas opozicionar – nije zbog Dejtona.
“Pa ko god hoće na silu da mijenja Dejton, niti voli niti radi ni za svoj narod ni za druge. Budućnost je, htjeli to ljudi priznati ili ne, upravo u Dejtonu”, mišljenja je Crnadak.
U Republici Srpskoj o ovom pitanju gotovo da nema razlike između vlasti i opozicije, osim što je vlast u izjavama radikalnija. Milorad Dodik, iako Dejtonski sporazum smatra razvaljenim, poziva na njegovo strogo poštovanje.
“Dajte nam ustavnu poziciju i ustavnu Bosnu i Hercegovinu. Ako te ustavne nema, onda neće biti nikakve”, kazao je Milorad Dodik (SNSD), predsjednik Republike Srpske.
A ustavna, prema stavu Milorada Dodika znači Dejtonska. Ustav koji je dio sporazuma o miru u značajnom dijelu je sporan političkim elitama u Sarajevu, pa godinama zagovaraju njegove izmjene u čemu imaju podršku i dijela međunarodnih zvaničnika.
“Na toj formuli, dva entiteta, tri naroda, Bosna i Hercegovina ne može postati dio Evrope niti može postati funkcionalna, stabilna, evrpska država”, pojasnio je Miro Lazović, član bh. delegacije na pregovorima u Dejtonu.
Kako danas, tako i tada, prisjeća se Milkica Milojević, Banjaluka i Sarajevo potpuno su različito gledali da dogovor iz Dejtona.
“U dejtonskom Ustavu je mnogo toga ostalo nedorečeno, s namjerom da se dogradi. Svi su mislili da će dograditi, svako svoju zamišljenu kuću, a zeznuti komšiju da mu se kuća sruši”, kazala je novinarka Milkica Milojević.
Jedni su u Dejtonu vidjeli korak ka samostalnosti ili bar državu u državi, a drugi državu bez entiteta i podjela, kojom bi dominirao najbrojniji narod. 27 godina poslije ni jedna od opcija nije prevagnula, ali su sve i dalje jednako dominantne.
