Kada se osjećate loše, posljednja stvar koju želite da uradite je da idete od apoteke do apoteke u potrazi za osnovnim lijekovima kao što su sirup protiv kašlja i antibiotici. Ipak, mnogi ljudi širom Evrope – suočeni sa posebno oštrom zimskom sezonom virusa – moraju da učine upravo to. Od kraja 2022. godine, zemlje EU prijavljuju ozbiljne probleme u pokušaju da nabave određene važne lijekove, a većina sada doživljava nestašicu. Dakle, koliko je loša situacija i, što je najvažnije, šta se radi povodom toga?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nestašice lijekova u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, sudeći po HALMED-u, nema kritične nestašice nijednog lijeka nego su, kažu, dostupne zamjenske terapije sa istim učinkom ili iz istih terapijskih grupa. Ipak, situacija u apotekama je znatno drugačija.
U apotekama trenutno nedostaju brojni lijekovi, a kritična je situacija s lijekom Litalir, kojim se liječi hronična leukemija i za koji nema zamjenskog lijeka. Nadalje, nema Augmentin sirupa, za koji na HALMED-ovim stranicama uopšte nije objavljena nestašica. Nema ni Klavocin sirupa, Hyzaara (za liječenje esencijalne hipertenzije kod bolesnika kojima krvni pririsak nije dobro kontrolisan), Propranolola 40 mg (koristi se u profilaksi stenokardije bolesnika s hroničnom stabilnom anginom pektoris), Tobrex kapi, kao ni Tobrex masti…
– U apotekama i veledrogerijama situacija je barem 30 posto lošija od onoga što se može vidjeti na HALMED-ovim stranicama, i to se stanje iz dana u dan mijenja. Agencija o nestašici lijekova obavještava na osnovi informacija koje im daju nosioci odobrenja (proizvođači), a to ne odgovara stvarnom stanju na tržištu – rekla je za Jutarnji predsjednica Hrvatske apotekarske komore Ana Soldo.
Pacijenti se masovno žale da nisu uspjeli da dobiju propisani lijek, a HALMED tvrdi da nema kritičnih nestašica.
Soldo pojašnjava da ljekari ne smijeju da izdaju generički, zamjenski lijek ako na stranicama HALMED-a nije napisano da lijeka nema na tržištu.
– Trenutno je nestašica pojedinih antibiotika, lijekova za ublažavanje bolova, snižavanje povišenog krvnog pritiska, snižavanje holesterola, smanjenje pritiska u oku i slično – priznaju iz HALMED-a i dodaju da su nestašice uobičajena pojava koju brzo rješavaju zakonski dostupnim alatima, koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU, čime su dosad uspijevali da osiguraju kontinuirano snabdijevanje potrebnim lijekovima.
Međutim, Hrvatska nije jedina evropska zemlja koja se suočava s nestašicom.
Koliko su velike nestašice?
U istraživanju grupa koje predstavljaju apoteke u 29 evropskih zemalja, uključujući članice EU, kao i Tursku, Norvešku i Sjevernu Makedoniju, skoro četvrtina zemalja prijavila je više od 600 lijekova u nedostatku, a 20 posto prijavilo je nedostatak 200-300 lijekova. Tri četvrtine zemalja reklo je da su nestašice ove zime bile veće nego prije godinu dana. Grupe u četiri zemlje rekle su da je nestašica povezana sa smrtnim slučajevima.
Belgijske vlasti prijavljuju da skoro 300 lijekova nedostaje. U Njemačkoj je taj broj 408, dok se u Austriji trenutno više od 600 lijekova ne može kupiti u apotekama. Italijanska lista je još duža — sa preko 3.000 uključenih lijekova, iako su mnoge različite formulacije istog lijeka.
Koji lijekovi fale?
Antibiotici – posebno amoksicilin, koji se koristi za liječenje respiratornih infekcija – su u nedostatku. Druge klase lijekova, uključujući sirup za kašalj, paracetamol za djecu i lijekove za krvni pritisak, također su rijetke.
Zašto se ovo dešava?
Riječ je o mješavini povećane potražnje i smanjene ponude.
Sezonske infekcije — prije svega gripa i respiratorni sincicijski virus (RSV) — počele su rano i jače su nego inače. Također postoji neuobičajeno izbijanje bolesti grla streptokoka A kod djece. Stručnjaci smatraju da je neuobičajeno visok nivo aktivnosti bolesti povezan sa slabijim imunološkim sistemima koji više nisu upoznati sa klicama koje nas okružuju u svakodnevnom životu, zbog izolacije. Ova teška zima, poslije par mirnih godina (sa izuzetkom kovida-19), zatekla je proizvođače lijekova nespremne.
Inflacija i energetska kriza također pogađaju farmaceutske kompanije, utičući na snabdijevanje.
Prošle godine, “Centrient Pharmaceuticals”, holandski proizvođač aktivnih farmaceutskih sastojaka, rekao je da njegova fabrika proizvodi četvrtinu manje nego 2021. godine zbog visokih troškova energije. U decembru, “InnoGenerics” još jedan proizvođač iz Holandije, spašen je od strane vlade nakon što je proglasio bankrot kako bi njegova fabrika ostala otvorena.
Rezultat je, prema “Sandozu”, jednom od najvećih proizvođača na evropskom tržištu generičkih lijekova, posebno “zategnuta situacija sa snabdijevanjem”. Portparol ove kompanije je za Politiko rekao da drugi krivci uključuju nedostatak sirovina i ograničenja proizvodnih kapaciteta. Dodali su da je “Sandoz” u stanju da zadovolji potražnju u ovom trenutku, ali da se “suočava sa izazovima”.
Kina i Indija
Poslanica u Evropskom parlamentu Sunčana Glavak navodi da su glavni uzroci problema sa snabdeijvanjem lijekovima – nagli porast potražnje zbog više respiratornih infekcija, neuobičajen za ovo vrijeme, zajedno s nedostatnim proizvodnim kapacitetom.
– Fenomen nestašice lijekova nije nov, ali se pogoršao pandemijom kovida-19 i ratom u Ukrajini. Nestašice antibiotika vjerovatno će se ponavljati u Evropi zbog problema u sektoru, kao što je migracija generičke proizvodnje u Aziju – pojašnjava Glavak. Upozorava da Kina i Indija proizvode između 60 i 80 posto svjetskih aktivnih farmaceutskih sastojaka.
Kako reaguju vlade?
Neke zemlje koče izvoz kako bi zaštitile domaće snabdijevanje. U novembru je grčki regulator za lijekove proširio listu lijekova čija je preprodaja drugim zemljama – poznata kao paralelna trgovina – zabranjena. Rumunija je privremeno obustavila izvoz određenih antibiotika i dječijih lijekova protiv bolova. Ranije u januaru, Belgija je objavila uredbu koja dozvoljava vlastima da zaustave izvoz u slučaju krize.
Ova zamrzavanja mogu imati negativne efekte. U pismu evropske komesarke za zdravlje Stele Kirijakides upućenom grčkom ministru zdravlja Tanosu Plevrisu, zamolila ga je da uzme u obzir efekte zabrana na treće zemlje.
– Države članice moraju da se uzdrže od preduzimanja nacionalnih mjera koje bi mogle uticati na unutrašnje tržište EU i koje sprječavaju pristup lijekovima za one kojima je potreban u drugim državama članicama – napisala je Kirijakides.
Njemačka vlada razmatra izmjenu zakona kako bi olakšala zahtjeve za nabavku, koji trenutno primoravaju zdravstvene osiguranike da kupuju lijekove tamo gdie su najjeftiniji, koncentrišući snabdijevanje u ruke nekolicine najkonkurentnijih proizvođača. Novi zakon bi nalagao kupcima da kupuju lijekove od više dobavljača, uključujući i skuplje, kako bi snabdijevanje bilo pouzdanije. Holandija je nedavno uvela zakon koji zahtijeva od prodavaca da zadrže šest sedmica zaliha kako bi premostili nestašice, a u Švedskoj vlada predlaže slična pravila, prenosi Politiko.
Može li EU da se oporavi?
U teoriji, EU bi trebalo da bude spremnija nego ikada da se uhvati u koštac sa krizom u cijelom bloku. Nedavno je unaprijedila svoje zakonodavstvo kako bi se bavila zdravstvenim prijetnjama, uključujući nedostatak farmaceutskih proizvoda. Agencija za lijekove (EMA) je dobila proširena ovlaštenja da nadgleda nestašicu lijekova. Osnovano je i potpuno novo tijelo, Zdravstvena uprava za hitne slučajeve i odgovor (HERA), koja ima moć da izađe na tržište i kupi lijekove za cijeli blok,piše Avaz
Ali ne slažu se svi da je još toliko loše.
– Mislim da će se to srediti samo od sebe, ali to zavisi od vrhunca infekcija – rekao je Adrijan van den Hoven, generalni direktor lobija za generičke lijekove “Lijekovi za Evropu”.
– Ako smo dostigli vrhunac, snabdijevanje će brzo sustići. Ako ne, vjerovatno nije dobar scenario.
