među kojima su povećanje plata državnim službenicima i izabranim funkcionerima, visokom predstavniku i međunarodnoj zajednici u našoj zemlji, odnosima unutar Predsjedništva i institucija BiH.
Govoreći o najavljenim povećanjima plata državnim parlamentarcima i ministrima kazala je kako je nacrt zakona stigao u Predsjedništvo, te da će tek sljedeće sedmice biti na razmatranju. Kazala je kako su se u prethodnom periodu radili određeni proračuni i računice kako to treba da izgleda i u suštini namjera je bila da se zaštite državni službenici koji već mnogo gopdina rade, a da nisu imali adekvatno povećanje plate i sa tom namjerom se išlo u takav angažman.
“Što se tiče povećanja kada su u pitanju funkcioneri ona idu uz preporuku da se taj novac i povećanje izdvaja u humanitarne svrhe. Ja sam imala priliku da razgovaram sa ministrom finansija i trezora, Tegeltijom, i u suštini to je opredijeljenje ljudi koji su bili u Savjetu ministara i vjerujem da će to biti opredjeljenje članova Predsjedništva, moje svakako jeste da se taj novac usmjeri, oni su obračunski došli do toga kako to treba da izgleda, ali u suštini ta povećanja bi trebalo da upute onima kojima je pomoć najpotrebnija po našem opredjeljenju.”
Ja sam provjerila gdje ja po slobodnoj volji mogu pomoći, da li ću to uraditi kada je upitanju fond za liječenje djece u inostranstvu ili nekoj drugoj instituciji, to je moguće, kazala je Cvijanović.
“U suštini mi imamo situaciju gdje je bilo neophodno stići sva kretanja koja su prouuzrokovana na globalnoj sceni, u suštini rasle su su cijene, ali nismo imali mogućnost da to prati procedura vezana za plate, a u Republici Srpskoj je to rađeno u više navrata, vjerujem i u Federaciji BiH, nekoliko puta se intervenisalo da se podignu plate svim radnicima da bismo na taj način stigli divljanje cijena koje smo imali kao posljedicu svih globalnih dešavanja i problema.”
O posjeti Zagrebu
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH kazala je kako je ponovo obavijestila i predsjednika Hrvatske i premijera koji se bavi pitanjem odlaganja otpada na Trgovskoj gori.
“Postoji velika zabrinutost i građana i opština i institucije na svim nivoima vlasti intervenisale u smislu da se traži da Hrvatska preispita svoju odluku i da se ponaša u skladu sa odredbama ESPOO konvencije i koja podrazumijeva da se radioaktivni otpad skladišti u blizini gdje e se on proizvodi.”
Ono što su oni uradili do sada je nekoliko proceduralnih koraka, kazala je Cvijanović.
“Jedna stvar je konačna stepenica u kojoj su odlučili da se ide u utvrđivanje sadržaja studije o procjeni uticaja na životnu okolinu takvog odlagališta na toj lokaciji i naša su institucije reagovale u smislu da su se prijavile da su zainteresovane strane da žele da učestvuju u daljem postupanju kada je u pitanju ova problematika. Ostaje još mnogo stvari koje treba uraditi na tom planu, nisu oni juče došli do konačnog rješenja, a ono što mi pokušavamo uraditi u skladu sa onim što jeste briga za zdravlje ljudi i životne sredine i svega do čega može doći, da se uskladu sa tim postupa, odnosno da se preduzimaju radnje da se spriječi tako nešto.”
Ona je kazala da je ohrabrena porukama iz Zagreba.
“Ono što mene ohrabruje je poruka koju sam dobila i od jednog i od drugog zvaničnika, i od predjedika i od premijera, jeste da su oni zainteresovani za dobrosusjedske odnose , i oni žele da granica koju dijelimo ne bude granica razdvajanja, nego granica gdje možemo da realizujemo zajedničke projekte i tako nešto da bude mjesto susreta, i ekonomske inicijative i infrastrukute i svega.”
Prvenstveno me raduje činjenica da dobijamo uvjeravanje i da su oni zainteresovani za mir i stabilnost i bezbjednost ovih prostora, i konačno za Dejtonsku postavku BiH, istakla je.
“Dijelim te stavove i znam da nije moguće nikakvo resetovanje i vraćanje na staro stanje prije Dejtona, to je prošlost koju smo ostavili iza sebe, dobili novi Ustav i novu strukturu i unutrašpnju organizaciju i trebalo je gledati na koji način napraviti je funkcionalnom i na koji način izvući benefite iz te strukture, a to nije ni ova struktura, to je nešto što nam traje od ’95 godine i to je nešto što je dio institucionalnog, svakodnevnog administrativnog i političkog i ustavnog života, i trebamo se tako ponašati.”
Cvijanović je kazala da sa svim državama u okruženju imamo dobre odnose, da rješavamo otvorena pitanja.
“Mi sa Hrvatskom imamo još uvijek neriješeno pitanje ratifikacije sporazuma o granici, on je davno ispregovaran, potpisan 1999. Godine ali nije nikada ratifikovan, to su sve stvari koje će morati doći na dnevni red i to je bila prilika da se o svemu tome priča na otvoren način.”
Vanjska politika BiH vs. Unutrašnja politika
Cvijanovićeva je rekla da spoljna politika zavisi od unutrašnjeg dogovora, te da je veoma teško iskomunicirati spoljnu politiku, ukoliko nema dogovora među domaćim političarima.
„Ukoliko nemate definisanu politiku na unutrašnjem planu, vrlo je teško da iskomunicirate nešto na spoljnjem planu da to bude kohezivno“, rekla je Cvijnovićeva.
Prema njenim riječima, u BiH dugo godina su zauzimani suprotstavljeni stavovi, te da je to teško promijeniti i da ne postoji dovoljno povjerenja.
„To treba postepeno izgrađivati. Najbolja stavr je unutrašnji dogovor, a spoljna politika je posljedično rezultat unutrašnjeg dogovora“, rekla je Cvijanovićeva za našu televiziju.
Ona je rekla da, ukoliko o pojedinim oblastima ne postoji jedinstven stav, uvijek postoji spasonosno rješenje. Cvijanovićeva je konstatovala da bi u BiH dogovor bio moguć, ukoliko ne bi bilo uplitanja sa strane.
Međunarodna zajednica i visoki predstavnik
Željka Cvijanović je izjavila da će institucije Republike Srpske sigurno oštro reagovati ukoliko Kristijan Šmit donese bilo kakvu odluku koja se odnosi na njenu imovinu. Cvijanovićeva je podsjetila da je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma definisana pozicija visokog predstavnika u BiH, ali da visoki predstavnik nema pravo da nameće zakone i smjenjuje ljude.
„Neki smatraju da je to uredu, mi smatarmo da nije. On je sebi pribavio ovlaštenja koja nisu predviđena Dejtonskim sporzumom. Sa Šmitom se ne slažemo ni personalno, jer nije legitimno izabran“, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da međunarodna zajednica više ne postoji, nego da je to međunarodni faktor koji reaguje u Bosni i Hercegovini.
„Nije normalno da, bilo ko, ko je starnac i ko nije izabran u vašoj zemlji i ne polaže račune građanima te zemlje, da može da interveniše. To je ponižavajuće“, rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je rekla da u Ustavu BiH jasno piše kome pripada imovina.
„Gubimo vrijeme na stavri koje su trebale da budu operativne, normalne, tehničke stvari. Da se njima ne bavimo, nego da gledamo kako da uredimo sistem unutra. Ja ne vidim mnogo ljudi koji u BiH žele da urede sistem. Ja vidim mnogo ljudi koji žele se stalno nastavlja drama“, rekla je Cvijanović.
O žrtvama proteklog rata
Ja imam jasan stav oko toga. Poštujem žrtve i smatram da žrtve ne treba vrijeđati niti koristiti za svoju političku agendu.
“To je samo po sebi tragedija. Sad iz tragedije treba da izvlačite pokuke i učite lekcije da se one više ne ponove, to je jedna dimenzija, adruga, kako da uredite svoje međusobne odnose da se ne bi ni razmišljalo da se tako bnešto može ponoviti.”
Jedna stav je manifestacija i otići negdje, kazala je.
“To je ljudski ispravno, moralno, a savsim hje druga dimenzija šta vi prethodno imate kao stanje i u kakviom ambijentu funkcionišete, pa ćete negdje otići.”
Odnosi unutar Bosne i Hercegovine
Ovdje ima mnogo nesređenih odnosa. Mogo problematičnih stvari i mnogo uzurpacija kojima treba stati u kraj i vratiti procese u instituceije u skladu sa ustavnim nadležnostima, kako nam pripadaju, da mi odlučujemo, a građani nas vrijednuju da li smo dobro odlučili ili loše, naglasila je predsjedavajuća Predsjedništva,prenose Vijesti
“Ne znam da li će to biti moguće sa mojim sadašnjim kolegama, mislim da sve predradnje treba napraviti da bi to bilo moguće i ja sam uvijek partner za pravljenje i normalnog ambijenta i da nikome niko ništa ne krade ne uzurpira, da ga ne maltretira, uvijek sam za tu varijantu i to je moj pristup. ”
Govorila je i tome da li je Predsjedništvo funkcionalno.
“Pa mi smo do sada ono što je bilo na dnevnom redu i što smo mogli da stavimo na dnevni red usvajali smo, ali ima stvari koje stoje sa strane jer se o njima ne slažemo, pa kada dođe virijeme da se složimo vjerovatno će biti na dnevnom redu. Na neki način možemo reći da funkcionišemo u skladu što su naše nadležnosti i što su tačke koje mi treba da razmotrim. Do sada je bilo veoma važnih odluka na koje naše, lokalne zajednice ne čekaju, niti neke druge institucije, ali sigurno ima mjesta koja su veoma problematična.”
Ona je optimista da kada ljudi žele razgovor, može se doći do rješenja.
“Rješenja nema, kada nema razgovora“, zaključila je Cvijanovićeva.
