Uobičajene su vremenske prilike za ovaj period godine. Međutim, na dugoročnom planu, Mediteranski pojas, kojem pripada i BiH, trenutno je najviše pogođen klimatskim promjenama, čiji efekti se polako očituju na našem podneblju.
Nestabilno vrijeme. Do kraja aprila smjenjivaće se kišni i sunčani periodi, a tek pred prvi maj dolazi do povećanja temperature. Po meteorolozima ovakve vremenske prilike uobičajene su za ovaj period godine.
“I u narednih 10 do 15 dana neke dugoročnije stabilizacije vremenskih prilika na području BiH nema na vidiku, ali to ne znači da nećemo imati sunčanih intervala i to naročito prema kraju ove sedmice kada će ih biti znatno više. Naime, početak ove sedmice obilježiće uticaj Crnomorske ciklone koji će donositi vlažan i nestabilan zrak zbog čega će kiše najviše biti u područjima Istočne, Sjeveroistočne i djelomično Centralne i Sjeverozapadne Bosne. Međutim, kako idemo prema Bajramu, situacija se popravlja, jača uticaj grebena, ovaj visinski ciklon slabi, što omogućava da se naoblaka smanji i samim tim uz više sunca i temperature porastu zbog pritjecanja nešto toplijeg zraka”, rekao je meteorolog Nedim Sladić.
Arktik i Mediteran “goruće tačke” klimatskih promjena u svijetu
Još uvijek su vrijednosti temperatura zraka u granicama uobičajenim za ovaj period, međutim, Svjetska meteorološka organizacija, danas je izrazila zabrinutost za Mediteranski pojas, kojem pripada i BiH, jer kako kažu, on je trenutno jedna od dvije tačke koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.
“Želimo naglasiti da smo u poslednjem izvještaju pronašli upravo da su dvije goruće tačke klimatskih promjena na svijetu Arktik i Mediteran, a u Mediteranski pojas spada takođe i BiH. I kao što smo svi već mogli primijetiti velike klimatske promjene imaju efekte i na ovo podneblje kroz ogromne toplotne talase ili poplave koje se ponavljaju”, rekao je Petteri Taalas, generalni sekretar WMO.
BiH napravila mali korak ka prevenciji
Efekti klimatskih promjena već su vidljivi, bez obzira na to što je potreban dug period vremena da se odraze na određeno podneblje. Na vrijeme ne možemo uticati, ali na kvalitet životne okoline možemo. Na sastanku direktora entitetskih hidrometeoroloških zavoda i predstavnika svjetskih i Evropskih meteoroloških organizacija, bilo je govora i o koracima koje BiH treba da napravi. Investiranje u meteorološke i hidrološke mehanizme donosi benefite za ekonomiju, poljoprivredu, javni sektor, saobraćaj i druge, a priključivanje ključnim organizacijama će povećati kvalitet usluga koje se nude u hidrometeorološkom kontekstu.
“Ovi događaji koji se dešavaju danas u Sarajevu, značajno podržavaju našu intenciju da postanemo punopravni članovi, da bi naše entitetske hidrometeorološke službe mogle da proizvedu kvalitetnije podatke i bolje informacije građanima i svim donosiocima odluka u kontekstu izdavanja upozorenja i prognoza vremena za vanredne i ekstremne meteorološke i hidrološke događaje”, rekao je Darko Borojević, direktor RHMZ RS,piše Crnahronika
Glavni zadatak Svjetske meteorološke organizacije, EUMETSAT-a i EUMETNET-a je da sarađuju sa hidrometeorološkim servisima, te da im ponudi sve najnovije podatke u realnom vremenu. Učlanjenjem u ove organizacije, BiH bi dobila kvalitetnije i adekvatnije informacije koje bi prvenstveno koristila pri prevenciji u ekstremnim vremenskim prilikama, a zatim, zajedno sa drugim evropskim državama, postala i svjesnija i savjesnija u očuvanju životne okoline.
