Predstavnici Nezavisnog operatora sistema (NOS) u BiH i Crnogorskog elektroprenosnog sistema – CGES danas su u Sarajevu potpisali Memorandum o razumijevanju.
Potpisan je dokument o preliminarnim aktivnostima za projekte “Rekonstrukcija postojeće interkonekcije DV 220kV HE Perućica – Trebinje” i “Izgradnja nove interkonekcije DV 400kV Brezna – Sarajevo 20 ili DV 400kV Brezna – Gacko”. Menorandum su potpisali direktor NOSBiH Nemanja Pandurević i Izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović.
Povećanje prijenosnih kapaciteta
Po riječima direktora Pandurevića, značaj ovog projekta, prije svega, ogleda se u povećanju prijenosnih kapaciteta.
– Nama su prijenosni kapaciteti veoma bitni iz razloga povećanja mogućnosti integrisanja obnovljivih izvora elektirčne energije. Svi smo upoznati sa činjenicom da je trend solarnih elektrana i vjetroparkova, kako bi omogućili da mreža primi sve obnovljive izvore neohodni su ovakvi sporazumi koji će dovesti do izgranje interkonekcija.
Isto tako, interkonekcije će povećati sigurnost snadbijevanja i zagušenja na mreži. To je neophodno kako bi radili na integraciji regionalnog tržišta električne energije, koje se nalazi u svim strateškim dokumetima za zapadni Balkan – kazao je Pandurević.
Rezultati će doći za kratko vrijeme
Izvršni direktor CGES Ivan Asanović kaže da potpisivanjem memoranduma započinje jedan veoma važan posao za rekonstrukciju posojeće i izgradnju buduće interkonekcije.
– Projekt je veoma značajan za obje mreže i cijeli region. U eri zelene tranzicije neophodno je da kao operatori osiguramo put kojim će energija da ide i za to su nam jako važne interkonekcije između sistema.
Za CGES je ovaj posao veoma značajan, nadamo da ćemo sa kolegama iz NOSBiH i Elektroprijenosa BiH za vrlo kratko vrijeme doći do rezultata – kazao je Asanović.
Vrijedni projekti
Naveo je da je riječ je o vrlo vrijednim projektima, da su rekonstrukcije dalekovoda uvijek jako skupe, pogotovo izgradnja, ta da se radi o desecima miliona eura.
– CGES je u tom dijelu već napravio iskorak i dobio je značajna sredstva od Evropske komisije za izradu studje izvodljivosti. Tako kada projekti budu spremni i uznapredovaloj fazi tada ćemo moći da tražimo i ozbiljniji grant za izgradnju koji ide iz evropskih fondova i do 20 posto, što bi bilo značajno za oba sistema u Crnoj Gori i BiH – kazao je Asanović.
