Dok rat između Izraela i Hamasa ulazi u treći mjesec, zdravstveni radnici i humanitarne grupe pozivaju na uzbunu zbog humanitarne situacije u opkoljenoj enklavi, gdje su Ujedinjeni narodi zabrinuti da bi više ljudi moglo umrijeti od bolesti nego od bombi i projektila, piše CNN.
Obalni teritorij – koji kontrolira militantna grupa Hamas – pod potpunom je opsadom Izraela od početka sukoba s Hamasom, kada je palestinska grupa 7. oktobra pokrenula napad na Izrael, ubivši 1200 ljudi i otevši 240 drugih, kako tvrde izraelske vlasti.
Veći dio Pojasa ostao je bez hrane, pitke vode, struje i medicinskih potrepština dok se stotine hiljada raseljenih Palestinaca okuplja u malim prostorima kako bi se sklonili od izraelskih projektila.
Osim stranih državljana i malog broja ozlijeđenih Palestinaca, gotovo niko nije uspio pobjeći iz Gaze u kojoj je zarobljeno više od 2 miliona ljudi.
Više od 18 hiljada osoba ubijeno je u Gazi otkad su izbile borbe, saopštilo je u ponedjeljak ministarstvo zdravstva enklave koje kontrolira Hamas.
Kako je rat utjecao na zdravstveni sistem?
Lokalni liječnici i UN već sedmicama upozoravaju na smrtonosne epidemije, a WHO je prošli mjesec rekao da je kriza u Gazi “recept za epidemije”.
U obraćanju zemljama članicama WHO-a, glavni direktor Tedros Adhanom Ghebreyesus u nedjelju je rekao da je samo 14 bolnica od 36 u Gazi funkcionalno, s tim da dvije glavne bolnice na jugu rade s tri puta većim kapacitetom.
Samo dvije preostale djeluju sjeverno od Wadi Gaze, rekao je, od kojih je Izrael zatražio evakuaciju oko 1,1 milion ljudi na jug nakon početka svoje kopnene operacije 13. oktobra. Samo je 1400 bolničkih kreveta ostalo dostupno, dodao je, s medicinskim kapacitetima na izmaku zaliha dok su služili kao improvizirana skloništa za raseljene.
Koje bolesti zabrinjavaju medicinare?
Šef WHO-a rekao je da postoje zabrinjavajući signali epidemijskih bolesti “uključujući krvavi proljev i žuticu”, dodajući da je također bilo izvještaja o visokim razinama dijarejskih bolesti i respiratornih infekcija.
Druge bolesti prijavljene u Gazi uključuju ospice, meningitis, vodene kozice i akutni virusni hepatitis, prema palestinskom Ministarstvu zdravstva u Gazi.
Richard Peeperkorn, predstavnik WHO-a na okupiranom palestinskom teritoriju, rekao je u utorak da postoji između 160.000 do 165.000 slučajeva proljeva među djecom mlađom od pet godina, što je “puno više” nego u normalnim vremenima.
Vjeruje se da je dijareja drugi vodeći uzrok smrti djece mlađe od pet godina. Ako se ne liječi, proljev može trajati nekoliko dana, ostavljajući tijelo bez vode i soli potrebnih za preživljavanje.
Palestinsko Ministarstvo zdravstva također je izvijestilo o više od 133.000 slučajeva infekcije gornjih dišnih puteva (URTI) – virusne infekcije koja može zahvatiti nos, grlo i sinuse – više od 17.000 slučajeva ušiju i gnjida, oko 35.000 slučajeva kožnih osipa i više od 1900 slučajeva trovanja hranom.
Ministarstvo nije prijavilo niti jedan slučaj kolere, ali Liječnici bez granica (MSF) opetovano su upozoravali na potencijalno izbijanje kolere zbog nedostatka čiste vode u prenapučenim područjima.
“Mnogi piju slanu ili kontaminiranu vodu, od koje se ljudi mogu razboljeti”, upozorio je MSF u oktobru.
Kolera se posljednjih godina proširila tokom ratova u Jemenu, Siriji i Sudanu.
Euro-Med Human Rights Monitor upozorio je prošlog mjeseca da mrtva tijela u blizini ili u izvorima vode također mogu dovesti do kontaminacije, povećavajući rizik od kolere i drugih gastrointestinalnih bolesti.
Druge bolesti, uključujući viruse koji se prenose krvlju i tuberkulozu, mogu biti posljedica javnog raspadanja mrtvih tijela tokom dugog vremenskog razdoblja, što je uobičajena pojava usred rata u Gazi.
Šta uzrokuje bolesti i zašto se šire?
Nakon što je Izrael uveo blokadu Gaze 9. oktobra, enklavi je ubrzo počelo ponestajati hrane i pitke vode. Zalihe goriva su se smanjile, ostavljajući stanovništvo s malo ili bez struje za napajanje medicinskih ustanova, hlađenje hrane ili čak skladištenje tijela ubijenih u borbama.
Izrael sada širi svoju vojnu operaciju dublje u južnu Gazu, govoreći civilima da evakuiraju područja u koja su se preselili nakon poziva vojske da evakuiraju sjever.
Gotovo svo stanovništvo Gaze – 1,9 miliona od više od 2 milijuna u enklavi – sada je raseljeno, saopštio je WHO u nedjelju.
Malo je mjesta na koja se mogu preseliti, a stotine hiljadaa se sele u gušće naseljena područja. UN procjenjuje da je najmanje 60% stambenih objekata u Gazi uništeno ili oštećeno do 24. novembra.
Kako međunarodna zajednica reagira?
Generalna skupština UN-a nastavit će u utorak hitnu sjednicu o situaciji u Gazi, nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države stavile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja poziva na humanitarni prekid vatre.
Osoblje UN-a u Gazi osjeća se napušteno nakon američkog veta, rekao je u ponedjeljak Philippe Lazzarini, čelnik UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA). Oni “ne mogu razumjeti” zašto nije dogovoreno primirje nakon što su hiljade ubijene i raseljene, rekao je u egipatskom gradu Arishu, blizu prijelaza Rafah s Gazom.
Gaza je “vrlo blizu” da doživi “slom građanskog poretka”, što agenciji više neće dopustiti da djeluje, rekao je, ističući kako su neki civili u Gazi u očaju pribjegli pljačkanju skladišta.
Posljednjih je dana između 60 i 100 kamiona koristilo prijelaz Rafah za ulazak u Gazu – količina pomoći koju grupe za pomoć kažu premala za ublažavanje humanitarne krize na tom području.
Nejasno je kada će više pomoći stići u Gazu, ali su izraelske vlasti kazale u ponedjeljak da će se dva prijelaza koje dijeli s Gazom – Kerem Shalom i Nitzana – koristiti za pomoć u provjeri humanitarne pomoći namijenjene tom teritoriju, napominjući da pomoć neće biti dopuštena izravno u Gazu s bilo kojeg prijelaza u Izraelu.
Pomoć će biti pregledana na oba prijelaza, a zatim proslijeđena međunarodnim organizacijama za pomoć u Pojasu Gaze preko Rafaha u Egiptu, saopšteno je,prenosi N1
